Pretilost i ginekološke operacije: kako smanjiti rizik i odabrati najbolji kirurški pristup
Pretilost povećava rizik određenih kirurških komplikacija, ali sama po sebi nije razlog za odgađanje ili uskraćivanje ginekološkog operacijskog liječenja. Suvremene smjernice naglašavaju individualnu procjenu rizika, pažljivu pripremu bolesnice i odabir najmanje invazivnog kirurškog zahvata kad god je to moguće.
Koje su komplikacije češće kod pretilih žena?
Pretilost povećava rizik nekoliko važnih perioperacijskih komplikacija. Najčešće su infekcije operacijske rane, otežano cijeljenje kirurškog reza, venska tromboembolija te respiratorne komplikacije nakon zahvata, osobito kod žena koje imaju opstruktivnu apneju u snu.
Rizik postupno raste s porastom indeksa tjelesne mase (BMI), ali još više ovisi o pridruženim bolestima poput šećerne bolesti, arterijske hipertenzije, srčanožilnih bolesti i poremećaja disanja tijekom spavanja.
Nije važan samo BMI
Danas se zna da BMI nije jedini pokazatelj operacijskog rizika. Mnogo važniji su ukupno zdravstveno stanje, funkcionalna sposobnost pacijentice, regulacija šećerne bolesti, prehrambeni status i prisutnost metaboličkog sindroma.
Zbog toga se prije planirane operacije procjenjuje cijeli zdravstveni profil, a ne samo tjelesna težina.
Najmanje invazivan zahvat kada god je moguće
Američko društvo opstetričara i ginekologa (ACOG) i danas preporučuje da se, kad god je to tehnički izvedivo, odabere najmanje invazivan kirurški pristup.
Vaginalna histerektomija ostaje metoda prvog izbora jer je povezana s najmanjim brojem komplikacija, najkraćim oporavkom i najnižim rizikom infekcije. Ako vaginalni pristup nije moguć, laparoskopska ili robotska kirurgija najčešće predstavljaju bolju opciju od klasične abdominalne operacije.
Kako se danas smanjuje operacijski rizik?
Procjena tromboze
Prije operacije procjenjuje se potreba za niskomolekularnim heparinom i mehaničkom prevencijom venske tromboembolije.
Anesteziološka obrada
Kod sumnje na opstruktivnu apneju u snu potrebna je dodatna procjena i plan postoperacijskog nadzora.
Prevencija infekcije
Primjenjuju se odgovarajuća antibiotska profilaksa, pažljivo zatvaranje kirurške rane i suvremene metode njege operacijskog reza.
Rana mobilizacija
Ustajanje nekoliko sati nakon operacije i rano kretanje značajno smanjuju rizik tromboze i plućnih komplikacija.
Minimalno invazivna kirurgija sve više mijenja praksu
Od objave ACOG-ovog mišljenja 2015. godine laparoskopska i robotska kirurgija dodatno su napredovale. Brojna novija istraživanja potvrđuju da i žene s visokim BMI-jem mogu imati vrlo dobre rezultate ako operaciju izvodi iskusan tim.
Minimalno invazivni zahvati povezani su s manjim gubitkom krvi, kraćim boravkom u bolnici, manjom boli nakon operacije i bržim povratkom svakodnevnim aktivnostima.
Treba li prije operacije smršavjeti?
Ako se radi o elektivnom zahvatu, smanjenje tjelesne mase, prestanak pušenja, bolja regulacija šećerne bolesti i povećanje tjelesne aktivnosti mogu dodatno smanjiti operacijski rizik.
Ipak, operacija se ne bi trebala nepotrebno odgađati ako bi takva odgoda mogla pogoršati osnovnu ginekološku bolest ili kvalitetu života pacijentice.
Zaključak
Pretilost povećava rizik pojedinih kirurških komplikacija, ali ne predstavlja prepreku sigurnom ginekološkom operacijskom liječenju. Individualna procjena rizika, dobra priprema bolesnice, odgovarajuća prevencija tromboze i infekcije te primjena minimalno invazivne kirurgije omogućuju sigurno liječenje i kod žena s vrlo visokim BMI-jem. Suvremeni cilj nije uskratiti operaciju zbog pretilosti, nego odabrati najbolji kirurški pristup za svaku pojedinu pacijenticu.
Izvori
American College of Obstetricians and Gynecologists. Gynecologic Surgery in the Obese Woman. Obstet Gynecol. 2015;125:274-287.
ACOG Committee Opinion. Gynecologic Surgery in the Obese Woman. Reaffirmed.
American Society for Metabolic and Bariatric Surgery. Perioperative management recommendations.
ERAS Society Guidelines for Gynecologic Surgery.
Ovaj članak služi isključivo u informativne svrhe i ne može zamijeniti pregled liječnika. O vrsti operacijskog zahvata odlučuje ginekolog nakon procjene zdravstvenog stanja, pridruženih bolesti i individualnog operacijskog rizika.
