Promjene u sastavu vaginalne flore izazvane stresom utječu na potomke
Promjene u majčinoj vaginalnoj flori izazvane stresom utječu na sastav mikroorganizama u neonatalnom crijevu koji određuju metabolički profil, pokazala su eksperimentalna istraživanja u mišica.
"Bili smo iznenađeni činjenicom da tako umjereni stres u prvoj trećini trudnoće može izazvati dugotrajne promjene u vaginalnoj flori mišica i da se ove razlike prenose vertikalno na njeno potomstvo na način koji je bio jasno povezan sa spolno-specifičnim utjecajem na neonatalni mikrobiološki crijevni okoliš i korelirale su s promjenama u crijevnom metabolizmu i moždanom razvitku, rekla je Dr. Tracy L. Bale, s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Pensilvaniji, Filadelfija.
Majčini mikroorganizmi koloniziraju neonatalno crijevo i pomažu u sazrijevanju imunološkog sustava, metablozma i ekstrakciji sastojaka potrebnih za rast.
Dr. Bale i suradnici su koristili rani prenatalni stres na modelu trudnih mišica u ispitivanju majčine vaginalne i neonatalne crijevne mikrobiološke flore, neonatalnog kolona, plazme i mozga uporabom genomičkih, proteomičkih i metaboličkih tehnologija.
Stres tijekom trudnoće bio je povezan s dugoročnim oštećenjem sastava majčine vaginalne flore, što se odražavalo na sastav neonatalne crijevne flore, objavljeno je nedavno u znanstvneom časopisu "Endocrinology".
Majčin stres je također bio povezan s promjenama u metaboličkom potpisu kolona i plazme neonatusa, koja je uključivala puteve RNA transkripcije, ciklus ureje, glikolizu, glukoneogenezu, ciklus glukoza-alanin, lana mitohondrijskog transporta elektrona i drugo.
Konačno, rani prenatalni stres majke bio je praćen izmjenjenom dostupnošću aminokiselina u različitim regijama mozga u razvitku.
"Najvažnija prevedena poruka ovdje je, da se vertikalna transmisija događa tijekom vaginalnog poroda, i ovo treba biti najveći razlog za razmišljanje o porodu carskim rezom, za kojeg znamo da je povezan s doživotnim alergijama i oboljenjima povezanim s funkcijom imunološkog sustava," rekla je Dr. Bale. "Sposobnost majčinog stresa da mijenja vaginalni bakterijski okoliš i da se ova promjena prenosi na neonatalni crijevo, također ukazuje na potrebu intervencije kod žena koje bi mogle imati spolno prenosive bolesti ili druge infekcije tijekom trudnoće i potrebu intenzivnijeg monitoringa kako bi ovo moglo utjecati na inokulaciju djeteta prilikom vaginalnog poroda."
"Rezultati ovog istraživanja, u kombinaciji s našim sličnim rezultatim u humanoj populaciji, ukazuju na to da crijevne bakterije igraju jednu od najvažnijih uloga u humanom razvitku," rekla je Dr. Carolina de Weerth sa Sveučilišta Radboud Nijmegen, Nizozemska. "Uloga intestinalnih bakterija u rezvitku našeg imunološkog sustava, metabolizma, ali također i moždanog razvitka te ponašanja, trebala bi početi dobivati važnost koju zaslužuje."
"Jedan od fascinirajućih aspekata intestinalnih mikroorganizama je taj da se relativno lako može modificirati (npr. uzimanjem probiotičkih bakterija), " rekla je. "Ovo bi potencijalno moglo otvoriti moguće puteve budućih intervencija modifikacije fizičkog zdravlja, ali i naših emocija i ponašanja."
"Smatram da ovo područje istraživanja veoma obećava, iz obje i teoretske i kliničke perspektive, i uvjerena sam da će spoznaje koje ćemo dobiti tijekom idućih godina temeljno utjecati na naše razumijevanje humanog razvitka i zdravlja," zaključila je Dr. de Weerth.
SOURCE: http://bit.ly/1R5i8Ae
Endocrinol 2015.
dr. Vesna Harni