Raznolikost ovarijskih karcinoma zahtijeva nova istraživanja
Rak jajnika nije jedna jedinstvena bolest, već heterogena konstelacija karcinoma – poruka je koja treba oblikovati daljnje puteve istraživanja, prevencije, dijagnoze i liječenja.
Aktualni koncept prema kojem većina karcinoma jajnika ne potječe od tkiva jajnika, posjeduje jedinstveni set izazova u svim ovim područjima, navodi se u novom kongresnom izviješću kojeg objavljuje Američka nacionalna akademija znanosti. U izviješću, koje obuhvaća oko 400 stranica, istražene su mogućnosti koje bi mogle – ako bi se primjenjivale – bitno utjecati na broj žena kod kojih se godišnje dijagnosticira karcinom jajnika ili od njega umru.
"Nalazimo se na uzlaznoj putanji u razumijevanju, i daljnje oblikovanju istraživanja o karcinomu jajnika," rekao je Dr. Jerome Strauss III, predsjedavajući stručnog povjerenstva tijekom tiskovne konferenije. "Ove nove spoznaje će nam pomoći u klasifikaciji podtipova karcinoma, imati će duboki učinak i pomoći poboljšanju života žena s povišenim rizikom, ili kod kojih je dijagnosticiran rak jajnika."
Izviješće pod nazivom "Ovarian Cancers: Evolving Paradigms in Research and Care," potpisuje panel od 15 stručnjaka. Ono je mjera ne samo njihovih osobnih ekspertiza, već i podataka iz niza kliničkih slučajeva, istraživanja i analize podataka.
Povjerenstvo je pripremilo 11 preporuka u četiri ključna područja:
- prekliničko istraživanje biologije karcinoma jajnika,
- prevencija i rano otkriće,
- dijagnoza i liječenje i
- mjere podrške nakon završenog liječenja.
Jedna od najažnijih točaka, odnosi se na na stjecanje spoznaja, već i na njihovu diseminaciju, rekla je g. Mary Scroggins, koja je bila dio povjerenstva ispred udruge pacijenata oboljelih i liječenih od raka jajnika.
"Gomilanje dokaza o rizicima i liječenju i strategija prevencija ne potvrđuju da se ovo znanje i koristi", rekla je.
PREPORUKA 1
"Postoji hitna potreba za rasvjetljavanjem biologije i patofiziologije različitih podtipova raka jajnika. Što je veće njihovo razumijevanje, veća je mogućnost oblikovanja adekvatnog istraživanja kako bi se odredili jedinstveni biološki markeri za svaki podtip i njihova jedinstvena vulnerabilnost, koji bi se mogli koristiti u probiru i kao dijagnostički alati, ali i u ciljanom liječenju.
Pored učenja o samim tumorima, g. Strauss je naglasila važnost razumijevanja zbog čega jajnici predstavljaju tako pogodan okoliš za proliferaciju premalignih i malignih stanica koje potječu od drugih tkiva osim reproduktivnih (uključujući i tkivo jajovoda i endometrij).
PREPORUKA 2
Prepoznati su mnogi podtipovi tumora, i postoji potreba njihovog opisa zajedničkim jezikom. Konsenzus se mora ravnati prema dijagnostičkim kriterijima, nomenklaturi i klasifikacijskim sistemima.
"Ovo je užasno važno," rekla je g. Strauss. "Bez toga, ne možemo graditi plan istraživanja niti napredovati."
PREPORUKA 3
Neki tumorski podtipovi imaju genetsku podlogu, drugi nemaju. Neki tumori s genetskom predispozicijom se češće javljaju u nekim obiteljima, drugi nastaju uslijed spontane mutacije. Razumijevanje ove genetičke podloge biti će odlučujuće u razvitku ciljane terapije. Postoji potreba i za boljim genetičkim testovima i savjetovanjem, ne samo za pacijenticu već i njenu užu obitelj. Ovo će se zasigurno proširiti s poznatih BRCA1 i 2 gena i na druge gene rastom spoznaja o tumorskim podtipovima.
"Naša sposobnost identifikacije žena s visokim rizikom imati će značajan utjecaj na obolijevanje i smrtnost" rekla je Dr. Beth Karlan, spec. ginekološke onkologije s kalifornijskog sveučilišta u Los Angelesu. "Već sada nam je poznato da su i slučajevi bolesti u jednoj obitelji i genetičke mutacije svi važni rizični čimbenici, koji zahtijevaju genetičko savjetovanje, što se ne događa tako često."
PREPORUKA 4
Većina do sada poznatih ovarijskih karcinoma nisu uvjetovani genetikom. Istraživanja bi trebala rasvijetliti podležeće mehanizme i rizične čimbenike za te karcinome. Ova bi istraživanja morala voditi učinkovitijim prevencijskim strategijama, kao i metodama procjene rizika.
PREPORUKA 5
Oba, i kirurški i nekirurški pristup trebaju biti skrojeni prema individualnom podtipu tumora. Oba, kao i preventivne mjere, treba istražiti u svjetlu dobrobiti i potencijalne štete, kako kod pacijentica s postavljenom dijagnozom, tako i kod pacijentica s visokim rizikom za nastanak bolesti.
PREPORUKA 6
Rak jajnika je maligna bolest s visokim letalnim ishodom, osobito, jer se dijagnoza često postavi u kasnom stadiju bolesti. Razvitak učinkovitih metoda rane identifikacije biti će ključ za sniženje morbiditeta i poboljšanje dugoročnog preživljenja.
"Naši napori u ranom otkriću bolesti su se poboljšali, ali nisu donijeli bitan utjecaj na smrtnost," rekla je Dr. Karlan. "A kako mnogi tumori ne potječu iz jajnika, potraga za ovarijskom patologijom često ne donosi veliku pomoć u ranom otkriću. Potrebno je proširiti istraživanja na nove tehnike," koje se mogu razlikovati ovisno o tumorskim podtipovima.
PREPORUKA 7
Studije sustavno pokazuju da žene kojima je dostupna ekspertna skrb provedena prema medicinski utemeljenim dokazima, pokazuju bolje rezultate tijekom liječenja i žive značajno dulje. Ali, ovakova skrb za pacijenta nije svugdje podjednaka, starije žene i žene oboljele od drugih bolesti, te one koje žive u ruralnim područjima imaju daleko manju šansu da se liječe i dobiju ovakovu skrb. Ove razlike se moraju smanjiti.
"Upravo ovi napori zahtijevaju adaptaciju inovativnih modela skrbi, što može uključiti i telemedicinu," ali i druge načine da sve žene dobiju visoko-kvalitetnu skrb, rekla je Dr. Karlan.
PREPORUKA 8
Malo je poznato o tome zašto neki tumorai jajnika postaju otporni na liječenje. Nakon kategorizacije podtipova karcinoma jajnika, moguće je da će razlike u spoznajama biti možda i veće. Složena biološka kategorizacija tumorskih podtipova pomoći će izgraditi put ciljanim, personaliziranim strategijama liječenja uporabom i već postojećih i onih agenasa koji će se tek razviti.
"Potrebno je još više istraživanja kako bi se odredilo optimalno vrijeme za kirurški zahvat i utjecaj mnogobrojnih sukcesivnih kirurških zahvata kojima se podvrgava veliki dio žena," rekla je Dr. Karlan.
PREPORUKA 9
Pored veće učinovitosti terapije, potrebno je više različitih mogućnosti liječenja. One obuhvaćaju kako farmakološke, tako i nefarmakološke mogućnosti. Njihov razvitak zahtijeva organizirani i učinkoviti sustav kliničkih istraživanja uz poboljšano razumijevanje temeljne tumorske biologije.
PREPORUKA 10
Potporne mjere nisu samo potrebne na kraju života. Fizički i psihocijalni čimbenici su važne odrednice u uspjehu terapije kao i kvalitete života, od postavljanja dijagnoze, tijekom liječenja i u terminalnom stadiju. Optimiziranje ovih čimbenika i uklanjanje barijera radi njihovog poboljšanja dovodi do dobrobiti u cijelom spektru, rekla g. Scroggins.
"Potrebna su nam istraživanja koja će pomoći ne samo u preživljenju, već i dobrom življenju," rekla je. "Ovdje nema 'ili-ili', oboje je važno."
PREPORUKA 11
Skupljeno znanje je od pomoći samo ako se znanje dijeli. Učenje kako diseminirati nove spoznaje je jedini put kako osigurati dobrobit za pacijente od ovog znanja. "Trebamo istražiti što nas sprječava u punoj implementaciji aktualnih standarda skrbi, kao i istražiti mnogobrojne opcije i inovativne puteve kako bi provjerili razumijevanje novih spoznaja," rekla je g. Scroggins.
National Academies of Sciences 2016.
dr. Vesna Harni