Strah i zabrinutost stvaraju bolest
Znanstvene studije potvrđuju da je "psihički uzrok" razlog mnogih klinički različitih oboljenja.
Nijemci imaju izreku da stres napada želudac, a ljutina ide na bubrege. Ono o čemu narodna izreka govori, a vodeći stručnjaci već dugo znaju, u međuvremenu potvrđuju i znanstvenici: "Psihičko opterećenje je uzrok mnogobrojnih kliničkih oboljenja".
Ispitivanja norveških znanstvenika potvrđuju da stres, strah i depresija vode porastu učestalosti malignih oboljenja. Pacijenti, kod kojih je prilikom istraživanja ukupni score za strah pokazivao visoke vrijednosti, imali su 25% viši rizik javljanja premalignih bolesti.
Značajna je i povezanost između psihičkog stresa i specifičnih tumora kao što su limfomi i melanomi.
Slično, američki psihijatri iz Pensilvanije nalaze kako dobro raspoloženje i veseli osjećaji stvaraju imunitet prema prehladama. Kao indikator duševnog raspoloženja služile su posebno odabrane ključne riječi. Ispitanici s negativnim raspoloženjem nisu samo pokazivali promijenjene vrijednosti krvnih proba, već su i tri puta češće obolijevali od hunjavice i prehlada u odnosu na osobe zadovoljne sobom i svijetom u kojem žive.
Konačno, studija škotskih znanstvenika iz Belfasta pokazala je da su i izobrazba i zanimanje povezani sa zdravstvenim stanjem i smrtnošću. Tako polaznici visokih umjetničkih škola češće pate od oboljenja krvožilnog sustava i raka pluća, dok su se kao najzdraviji pokazali znanstvenici i medicinari (premda su medicinari po uporabi alkohola i nikotina među prvima).
Rezultati ove studije pokazuju da se liječnici, znanstvenici i inženjeri nalaze u skupini koja najduže živi, što se može povezati s višim kvalitetom života i boljom socijalnom sigurnošću.
Njemačke kolege koji komentiraju rezultate ove studije pitaju se da li će rezultati ovog ispitivanja utjecati i na odabir zanimanja u budućnosti.
Frauenarzt 2003; (44)10:1036-1036
dr. Vesna Harni