Tisuće DNA modifikacija kod djece čije su majke pušile u trudnoći
Rezultat aktualne, internacionalne studije koja je obuhvatila 6,685 majki i njihovih novorođenih beba mogla bi objasniti zašto se određeni zdravstveni problemi češće javljaju u potomaka majki koje su pušile tijekom trudnoće.
Istraživanje, objavljeno u znanstvenom časopisu 'American Journal of Human Genetics', nalazi niz statistički značajnih razlika između epigenetskih obrazaca djece čije su majke puštile tijekom trudnoće u odnosu na djecu čije majke nisu pušile u trudnoći, s mnogim razlikama pogođenih gena za koje se zna da igraju ključnu ulogu u razvitku pluća, lica i živčanog sustava.
Manja istraživanja su ranije pokazala epigenetski utjecaj majčinog pušenja na genetsko naslijeđe fetusa. Aktualno istraživanje iz 13 istraživačkih kohorti ponovno je potvrdilo i našlo još veću statističku snagu.
Kod djece čije su majke pušile svaki dan tijekom trudnoće pronađeno je više od 6,000 mjesta gdje su postojali kemijski znaci razlikovanja DNA u odnosu na djecu čije majke nisu pušile u trudnoći.
Znanstvenici su također uočili više od 4,600 epigenetskih modifikacija u DNA beba čije su se majke same svrstale u široku kategoriju označenu pojomom "pušenje bilo kada tijekom trudnoće".
Geni za koje se misli da uzrokuju nastanak rascjepa usne i/ili čeljusti bili su među ostalim epigenetski modificiranim genima u fetusa čije su majke pušile tijekom trudnoće.
Istraživanje također ukazuje da se tisuće epigenteskih modifikacija vidi kod pogođene djece do uzrasta od najmanje 4 godine.
American Journal of Human Genetics (doi: 10.1016/j.ajhg.2016.02.019).
Dr. Vesna Harni