Dr. Lisa Richardson, direktorica Odjela za poremećaje krvi u Centru za kontrolu i prevenciju bolesti, komentirala je za Medscape revidirano izdanje uputa za međunarodna putovanja, poznata kao "CDC's Yellow Book". Posebno je zanimljivo poglavlje o povezanosti putovanja i tromboze koje je objavilo Američko udruženje torakalnih kirurga.
Povezanost duboke venske tromboze i putovanja avionom zamijećena je još ranih pedesetih godina 20. stoljeća. Od tada se putovanja koja traju duže od 4 sata, bez obzira putuje li se avionom, automobilom, vlakom ili brodom, smatraju dalekim putovanjima. Porastom takvih putovanja, rasla je i zabrinutost zbog tromboze.
Svake godine više od 300 milijuna ljudi koji putuju avionom na relacijama dužim od 4 sata leta, pod povećanim su rizikom od duboke venske tromboze. Duboka venska tromboza veliki je javno-zdravstveni problem za barem pola milijuna Amerikanaca od kojih će najmanje 1 od 10 umrijeti iznenada, bez prethodno postavljene dijagnoze tromboze. U općoj populaciji, na 1000 ljudi javljaju se 1-2 slučaja duboke venske tromboze.Za putnike koji idu na daleka putovanja, taj rizik se povećava 2-4 puta, ovisno o trajanju putovanja i prisutnim bolestima i rizicima.
Što više rizičnih faktora ima neka osoba, to će veći biti rizik duboke venske tromboze. Liječnici bi trebali savjetovati pacijente o rizicima udaljenih putovanja, pitati ih o slučajevima tromboze u obitelji i nasljednim poremećajima zgrušavanja.
Općenito, rizični faktori su:
- starija dob (rizik je veći nakon 40. godine života)
- pretilost (indeks tjelesne mase > 30 kg/m2)
- nedavni kirurški zahvat, bolničko liječenje ili trauma
- ranija tromboza
- upotreba estrogena, uključujući oralnu hormonsku kontracepciju i hormonsko nadomjesno liječenje
- trudnoća i babinje
- trombofilija (mutacija faktora V Leiden, antifosfolipidni sindrom)
- obiteljska anamneza tromboze
- aktivni rak ili liječenje raka
- ozbiljne bolesti poput kongestivne bolesti srca ili upalne bolesti crijeva
- smanjena pokretljivost
- centralni venski kateter.
Liječnici bi trebali upoznati pacijente o simptomima i znakovima tromboze:
- bolnost ili osjećaj napetosti u ekstremitetu
- oticanje
- povećana toplina zahvaćenog područja
- crvenilo ili promjena boje kože nad zahvaćenim područjem
- iznenadna kratkoća daha
- bolnost u prsima koja se može širiti u rame ili vrat
- kašalj
- gubitak svijesti.
Također, liječnici bi trebali ohrabriti pacijente na primjenu općih mjera i postupaka za smanjivanje rizika za nastanak tromboze. Tijekom putovanja, potrebno je povremeno prošetati, a za vrijeme sjedenja raditi pokrete istezanja potkoljenica. Za osobe koje imaju više rizičnih faktora, savjetuje se nošenje kompresivnih čarapa ispod koljena, a lijekovi za sprečavanje zgrušavanja preporučuju se samo ako korist nadmašuje rizike njihove primjene. Preporučuje se piti što više tekućine. Iznimno je važno povećati svijest ljudi o mogućnosti nastanka tromboze, ali i njezinog sprječavanja. Pojavi li se ikakva sumnja o stvaranju ugruška, odmah je potrebno zatražiti liječničku pomoć.
Web Resources
CDC Division of Blood Disorders homepage
CDC Yellow Book: chapter on VTE and travel
2012 American College of Chest Physicians Clinical Practice Guidelines