Učestalost ginekoloških karcinoma
Posljednji godišnji izvještaj North American Association of Central Cancer Registries kao i Center for Disease Control and Prevention objavljen 06. lipnja 2001. godine upućuje na općenito smanjenje učestalosti raka u periodu između 1992. i 1998. godine.
Prije svega se to odnosi na nastanak raka pluća i i smrtnost muškaraca od raka pluća, kao i na mnoge ginekološke karcinome, uključujuću rak jajnika i osobito rak vrata maternice, te na druge karcinome kao što su rak želuca i kolorektalni karcinom, s godišnjim padom od 1,1% tijekom svih ovih 6 godina.
S druge strane, na prvo mjesto među karcinomima u žena dolazi rak dojke čija je incidencija u periodu između 1973. i 1998. godine porasla za 40%. Ukupna smrtnost od raka dojke je ipak u opadanju, što se prije svega može zahvaliti poboljšanom otkrivanju ove bolesti u njenim ranim stadijima. Ostali karcinomi, čiji se porast bilježi tijekom ovog perioda su melanom, rak štitnjače i rak jednjaka. Kada se radi o ginekološkim karcinomima, između 1992. i 1998. godine se bilježi porast incidencije raka stidnice od 2,4%, dok smrtnost od ove bolesti odgovara onoj sredinom osamdesetih godina.
Najčešće je to skvamozni karcinom u starijih žena, kao i žena lošijeg socijalno ekonomskog statusa. Rak vrata maternice bilježi od 1981. godine stalni pad od 1,1% godišnje. Na isti način opada i smrtnost od raka vrata matrenice. Blaži porast incidencije raka vrata maternice bilježi se u nešto mlađih žena. Incidencija raka jajnika također opada između 1992. i 1998. godine, iako je učestalost relativno visoka od 1980. godine kada je zabilježen veliki porast u oboljevanju od ove bolesti. Smrtnost od raka jajnika je u slabom opadanju.
Učestalost i smrtnost od raka u našoj zemlji prati i proučava Državni registar za rak, populacijski registar pri Hrvatskom Zavodu za javno zdravstvo. U Biltenu br. 22 objavljeni su podaci o incidenciji raka u Hrvatskoj za 1997. godinu. Ukupan broj novodijagnosticiranih bolesnika s invazivnim rakom je iznosio 16.653 od toga 7.729 žena i 8.914 muškaraca. Stopa incidencije iznosila je 313,9 za žene (313.9/100.000 žena) i 384,5 za muškarce.
Pet najčešćih sijela raka čine ukupno 55% novih slučajeva raka u muškaraca: rak bronha i pluća (26%), rak želuca (9%), rak prostate (7%), rak rektuma (7%) i rak kolona (6%).
Pet najčešćih sijela raka u žena čine rak dojke (24%), rak tijela maternice (7%), rak kolona (7%), rak želuca (6%) i rak bronha i pluća (6%). Gledano prema godinama starosti, najčešća sijela raka kod žena u dobi između 20 - 29 godina su rak vrata maternice, limfomi i rak štitnjače. U dobi između 30 - 39 godina najčešći su rak dojke, rak vrata maternice i rak štitnjače. Između 40 - 49 godina najčešće nastaju rak dojke, rak vrata maternice i rak jajnika.
U dobi 50 - 59 godina žene najčešće obolijevaju od raka dojke, raka tijela maternice i raka jajnika. Između 60 - 69 godina najčešće se javljaju rak dojke, rak tijela maternice i rak kolona. U dobi između 70 - 79 godina je rak dojke još uvijek na prvom mjestu, a slijede rak želuca i rak kolona. Nakon 80. godine na prvom mjestu je opet rak dojke, a slijede rak kolona i rak želuca.
Stalni porast individualizacije operativnih zahvata kao kod raka vrata i tijela maternice, te raka vulve, radikalna operacija kod raka jajnika, te poštedni operativni zahvati kod ranih oblika raka dojke dominiraju slikom onkološko - kirurških terapijskih postupaka. Radijacijska terapija, kao i kemoterapija dopunjuju paletu različitih terapijskih mogućnosti u liječenju ginekoloških karcinoma. Ipak, najznačajnije saznanje tijekom posljednjih godina je da je rak izlječiva bolest, a najznačajniji faktor uspješnog liječenja bilo koje forme raka je rana dijagnostika.
Najvažnija poruka ovih stranica trebala bi postati motivacija za redovite ginekološke kontrole. Rana dijagnostika ginekoloških karcinoma nije stvar samo ginekologa i citologa, daleko veću ulogu dobiva saznanje da naše zdravlje stoji na raspolaganju nama samima, da smo za njega sami odgovorni i da se za njega moramo brinuti.