Umjetni aditivi pojačavaju hiperaktivnost djece
Umjetne boje kao i aditivi koje se uobičajeno nalaze u dječjoj hrani pojačavaju hiperaktivnost djece u dobi od tri godine, kao i osam do devet godina, rezultat je studije temeljene na randomiziranom, dvostruko-slijepom, placebo-kontroliranom kliničkom istraživanju objavljenom u znanstvenom časopisu The Lancet.
"Utjecaj umjetnih boja kao i aditiva koji poboljšavaju okus i izgled prehrambenih namirnica na ponašanje djece je poznat od ranije", navode engleski znanstvenici sa Sveučilišta u Southamptonu i Londonu.
"Unatoč nemogućnosti identifikacije stupnja pretpostavljenog negativnog utjecaja u ranijim istraživanjima, aktualna meta-analiza dvostruko-slijepih, placebo-kontroliranih pokusa pokazala je statistički značajan učinak umjetnih boja i aditiva na hiperaktivno ponašanje djece - djece s ADHD - "attention-deficit/hyperactivity disorder".
Manje je jasna moguća dobrobit smanjenjem razine hiperaktivnosti u općoj populaciji izbjegavanjem uporabe umjetnih boja i aditiva".
Znanstvenici su pratili ponašanje 153 djece u dobi od tri godine, kao i 144 djece dobi osam do devet godina, slučajnim odabirom razvrstanih u tri skupine od kojih su dvije skupine dobivala napitak koji je sadržavao natrijev benzoat, umjetna bojila i mješavinu aditiva u različitim količinama (A ili B), dok je treća skupina dobivala placebo napitak.
Napitak A za trogodišnju djecu je sadržavao 20 mg umjetnih bojila (sunčano žuta 5 mg, carmoizin 2.5 mg, tartrazin 7.5 mg i ponceau 4R 5 mg) i 45 mg natrijevog benzoata. Napitak B je sadržavao 30 mg umjetnih bojila i 45 mg natrijevog benzoata.
U skupini devetogodišnje djece ukupna količina umjetnih bojila pomnožena je s faktorom 1.25 kako bi odgovarala većem unosu ispitivanih tvari kod djece u ovoj starosnoj skupini, dok je zadržana količina natrijevog benzoata od 45 mg. Količina umjetnih bojila u napitku A odgovarala je količini umjetnih bojila koja se nalazi u vrećici slatkiša od 56 g, a u napitku B odgovarala je količini umjetnih bojila iz 4 vrećice slatkiša dnevno.
Primarni cilj bio je pratiti utjecaj na ukupni hiperaktivni indeks koji je izveden iz skupnog "z - scora" dobivenog praćenjem ponašanja i ocjenom roditelja i nastavnika, kao i kompjutoriziranim testom pozornosti provedenim kod djece dobi osam do devet godina. Iz razloga koji se nisu odnosili na ponašanje djece, 16 djece u dobi od tri godine i 14 djece u dobi osam do devet godina isključeno je iz istraživanja.
Ukupni hiperaktivni indeks bio je statistički značajno lošiji u skupini djece koja su dobivala napitak s mješavinom bojila i aditiva "A" u odnosu na placebo napitak (veličina učinka 0.20). Ovakav učinak nije uočen kod djece koja su dobivala napitak "B". Isti učinak uočen je i kada je analiza ograničena samo na trogodišnjake koji su konzumirali više od 85% napitka s aditivima (veličina učinka 0.32).
U skupini osmo- i devetogodišnjaka koji su konzumirali najmanje 85% napitka s aditivima, uočen je statistički značajno lošiji učinak napitka s mješavinom boja i aditiva i A i B na ukupni hiperaktivni indeks (veličina učinka 0.12 i 0.17).
"Umjetna bojila i natrijev benzoat (ili oboje) u prehrani trogodišnjaka i osmo-/devetogodišnjaka rezultiraju porastom hiperaktivnosti u općoj populaciji", navode autori. "Naše promatranje ukazuje na bitne individualne razlike u odgovoru djece na primjenu aditiva. U obje starosne skupine, nije uočen statistički značajniji učinak socijalnih i demografskih čimbenika na početnu razinu ukupnog hiperaktivnog indeksa ili na utjecaj učinka testnog napitka".
"Premda uporaba umjetnih bojila u prehrambenoj industriji može izgledati nepotrebnom i suvišnom, isto se ne može ustvrditi i za uporabu natrijevog benzoata, koji ima važnu zaštitnu ulogu", zaključak je autora. "Utjecaj rezultata ovog istraživanja mogao bi biti od velikog značaja za regulaciju primjene prehrambenih aditiva.
The Lancet. Published online September 6, 2007. The Lancet DOI:10.1016/S0140-673807
dr. Vesna Harni