Uporaba antibiotika u trećem tromjesečju…

Antibiotici u kasnoj trudnoći i disanje djeteta: što trebaju znati buduće majke

Antibiotici su među najčešće propisivanim lijekovima tijekom trudnoće. U mnogim situacijama oni su nužni i spašavaju zdravlje majke i djeteta. Ipak, znanstvena istraživanja posljednjih godina pokušavaju bolje razumjeti kako pojedini lijekovi mogu utjecati na razvoj djeteta još prije rođenja.

Jedna velika talijanska kohortna studija objavljena u časopisu European Respiratory Journal analizirala je povezanost između uzimanja antibiotika tijekom trudnoće i respiratornih simptoma u ranom djetinjstvu. Istraživači su primijetili da izlaganje antibioticima u trećem tromjesečju može biti povezano s nešto većim rizikom ponavljanog otežanog disanja, odnosno tzv. „piskanja“ ili zviždanja u prsima u prve dvije godine života.

Što znači „piskanje“ u prsima kod male djece

Piskanje ili zviždanje pri disanju (engl. wheezing) je zvuk koji nastaje kada zrak prolazi kroz sužene dišne putove. U dojenčadi i male djece to se najčešće javlja tijekom respiratornih infekcija, ali može biti i rani znak osjetljivosti dišnog sustava ili kasnijeg razvoja astme.

Ponavljano piskanje – kada se epizode javljaju više puta u ranom djetinjstvu – smatra se važnim pokazateljem da dijete može imati povećan rizik za kasnije respiratorne probleme.

Kako je provedeno istraživanje

Studija se temeljila na velikoj talijanskoj kohorti majki i djece nazvanoj NINFEA (Nascita e Infanzia: Gli Effetti dell’Ambiente), koja istražuje utjecaj okolišnih čimbenika na zdravlje djece.

U analizu je uključeno:

3.530 djece čije su majke uzimale antibiotike u prvom tromjesečju trudnoće
3.985 djece čije su majke uzimale antibiotike u trećem tromjesečju

Istraživači su pratili pojavu piskanja u prsima u dvije dobne skupine - prije navršenih 6 mjeseci, te između 6 i 18 mjeseci života

U analizi su uzeti u obzir i brojni drugi čimbenici koji mogu utjecati na disanje djeteta, uključujući dob majke, razinu obrazovanja, broj starije djece u obitelji, pušenje, uzimanje paracetamola u trudnoći, prisutnost astme u obitelji te infekcije tijekom trudnoće.

Što su pokazali rezultati

Kada su majke uzimale antibiotike u prvom tromjesečju trudnoće, nije pronađena povezanost s povećanim rizikom piskanja u prsima kod djece.

Međutim, kod uzimanja antibiotika u trećem tromjesečju uočena je nešto veća učestalost respiratornih simptoma u ranoj dobi.

Nakon statističke prilagodbe drugim čimbenicima:

rizik pojave bilo kakvog piskanja bio je oko 12 % veći

rizik ponavljanog piskanja bio je približno dvostruko veći >/ul>

Važno je naglasiti da to ne znači da će dijete sigurno imati respiratorne probleme, nego samo da je vjerojatnost nešto veća u usporedbi s djecom čije majke nisu uzimale antibiotike u kasnoj trudnoći.

Zanimljivo je da su genitalne infekcije tijekom trudnoće same po sebi također bile povezane s većim rizikom piskanja kod djece.

Zašto bi antibiotici mogli imati takav učinak

Jedno od mogućih objašnjenja odnosi se na mikrobiom – zajednicu bakterija koje žive u našem tijelu. Antibiotici mogu promijeniti sastav bakterija u majčinom organizmu.

Tijekom poroda i u prvim danima života majčine bakterije prenose se na novorođenče i sudjeluju u razvoju njegova imunološkog sustava. Ako je taj mikrobiom promijenjen, moguće je da se imunološki sustav djeteta razvija drugačije, što može povećati osjetljivost na respiratorne infekcije ili alergijske bolesti.

Što ovo znači za trudnice

Najvažnija poruka nije da se antibiotici trebaju izbjegavati pod svaku cijenu. Kada postoji bakterijska infekcija, pravodobno liječenje je važno i za majku i za dijete.

Ova istraživanja prije svega naglašavaju potrebu za razumnom i ciljano propisanom primjenom antibiotika u trudnoći. Lijekovi se trebaju uzimati samo kada su medicinski opravdani i prema preporuci liječnika.

Drugim riječima:

antibiotici su ponekad nužni i tada su sigurniji izbor nego neliječena infekcija
nepotrebna primjena lijekova uvijek treba biti izbjegnuta

Ograničenja istraživanja

Autori studije naglašavaju da istraživanje ima i određena ograničenja. Podaci o uzimanju antibiotika prikupljeni su putem upitnika, nisu bili dostupni detaljni podaci o vrsti antibiotika, a uvijek postoji mogućnost da neki drugi čimbenici također utječu na rezultate.

Zbog toga su potrebna dodatna istraživanja kako bi se bolje razumjela veza između antibiotika u trudnoći, razvoja mikrobioma i zdravlja dišnog sustava djece.

Zaključak

Znanstvena istraživanja sve više pokazuju koliko su trudnoća i rani razvoj djeteta osjetljivo razdoblje u kojem mnogi čimbenici mogu dugoročno utjecati na zdravlje. Antibiotici ostaju važan lijek, ali njihova primjena treba biti promišljena i medicinski opravdana.

Ako vam tijekom trudnoće liječnik preporuči antibiotik, važno je razgovarati o razlogu terapije, vrsti lijeka i trajanju liječenja. Informirana odluka i dobra komunikacija s liječnikom najbolji su način zaštite zdravlja majke i djeteta.

Autor:

dr. Vesna Harni

specijalist ginekologije i opstetricije
Poliklinika Harni | Zagreb