Utjecaj prehrane na intersticijski cistitis
Intersticijski cistitis je stanje praćeno kroničnom boli ili nelagodom u predjelu mokraćnog mjehura i okolnim dijelovima zdjelice. Klinička slika u tipičnom slučaju obuhvaća:
- Učestalo mokrenja (više od 8 puta dnevno) i urgenciju (hitnu potrebu za neodgodivim mokrenjem).
- Nikturiju (ustajanje i mokrenje tijekom noći više od dva puta).
- Bolnost u predjelu mokraćnog mjehura i /ili zdjelice (više od 75% žena s kroničnom zdjeličnom boli žali se i na tegobe prilikom mokrenja).
Ovi simptomi prisutni su i u odstnosti infekcije ili drugih dobro definiranih uzroka ovih tegoba. Uistinu, analiza urina i urinokultura ostaju sterilni (negativni) kod pacijenata koji pate od intersticijskog cistitisa.
"Sindrom bolnog mjehura" ili "bolni mjehur" izrazi su koji se često koriste u opisivanju ovih stanja kod osoba kod kojih simptomi ne ispunjavaju kriterije za postavljanje dijagnoze intersticijskog cistitisa. Svaka bolnost pri mokrenju koja se ne može objasniti specifičnim uzrokom, kao što su to infekcija ili kamenac, označuje se općenito dijagnozom "intersticijski cistitis/sindrom bolnog mjehura" ili "intersticijski cistitis/bolni mjehur".
Točna pojavnost intersticijskog cistitisa nije poznata, ali se općenito smatra da je ova pojavnost potcijenjena, i da po prilici zahvaća 3 do 8 milijuna žena u Sjedinjenim Američkim Državama ('RAND Interstitial Cystitis Epidemiology study'). Premda se intersticijski cistitis javlja i kod muškaraca i kod žena, oko 90% pacijenata su ženskog spola. Najčešće su pogođene premenopauzalne žene u dobi između 42-46 godina i žene bijele rase.
Manje od 10% pacijenata s intersticijskim cistitisom imaju klasični, ulcerozni tip, koji je povezan s velikim eritematoznim mrljama, poznatim kao Hunnerove mrlje ('Hunner’s patches'). One su vidljive cistoskopski, a povremeno su udružene s ulkusima i fisurama. Pa ipak, većina žena ima neklasični, neulcerozni tip, kojeg karakteriziraju glomerulacije i nedostatak ulceracija kod cistoskopije.
Dijagnoza intersticijskog cistitisa se općenito postavlja isključivanjem drugih dijagnoza, kao što su karcinom mokraćnog mjehura, endometrioza i urogenitalne infekcije, osobito u uznapredovalim kliničkim oblicima.
Klinička slika intersticijskog cistitisa se razlikuje; 16% žena ima samo bolnost, 30% samo učestalo mokrenje, ali većina pacijenata ima oboje, bolnost i učestalo mokrenje. Bolnost se javlja suprapubično, u vagini, uretri, u predjelu međice, prepona, donjeg dijela leđa i križa. Mnogi od pacijenata s intersticijskim cistitisom javljaju se i navode ponavljane uroinfekcije, zbog preklapanja simptomatologije. Nažalost, ovi pacijente često se nepotrebno i ponavljano liječezbog upale mjehura prije utvrđivanja aktualnog uzroka simptoma. Simptomi se često vraćaju u vrijeme i oko menstruacije, ponekada nakon spolnog odnosa. Uistinu, svaka žena različito doživljava intersticijski cistitis.
Intersticijski cistitis značajno utječe na kvalitet života. Učestalost mokrenja u pacijenata s intersticijskim cistitisom je u prosjeku 16 puta dnevno, a može varirati i između 40-60 puta dnevno. Čest pratilac intersticijskog cistitisa je depresija, te umanjenje kvaliteta rada, obiteljskog života i seksualnog zdravlja.
Prehrana i simptomi
I dok se liječenje intersticijskog cistitisa i bolnog mjehura usmjerava na eliminaciju simptoma, danas je poznato da postoje namirnice i vrsta prehrane koje potiču simptome intersticijskog cistitisa. Mnogi pacijenti moći će spriječiti simptome izbjegavanjem određenih namirnica i vrste prehrane.
Većina informacija o prehrani dolazi iz istraživanja utjecaja 344 različitih namirnice, napitaka, dodataka prehrani, začina na nastanak simptoma intersticijskog cistitisa. Podatci su prikupljeni od 598 ispitanika, članova udruženja 'Interstitial Cystitis Association' temeljem popunjavanja internetskog upitnika u razdoblju između travnja 2009. i veljače 2010. godine. Analiza odgovora pokazala je pojavnost simptoma intersticijskog cistitisa u odnosu na određene namirnice i napitke kod 95.8% ispitanika. Jakost tegoba simptoma označen je na skali simptoma između 0 – 5, pri čemu ocjena 5 predstavlja najteže simptome.
Namirnice koje su izazivale pogoršanje simptoma obuhvaćale su sljedeće kategorije:
- Citrusi: grejpfrut, limun, naranča, ananas, sok od brusnice.
- Rajčica, proizvodi od rajčice, papar, vitamin C.
- Umjetna sladila: aspartam i saharin.
- Ljuti začini: hren, ocat, mononatrijev glutamat .
- Začinjena hrana: meksička, tajlandska, indijska kuhinja.
- Alkohol: pivo, bijelo vino, crveno vino, šampanjac.
- Napitci: kava, čaj, mineralizirani napitci (kola i sl.).
Suprotno tome, istraživanje je pokazalo kako kalcijev glicerofosfat i soda bikarbona poboljšavaju simptome. Osjetljivost prema namirnicama koje su pogoršavale simptome bila je smanjena konzumiranjem kalcijev glicerofosfata ili sode bikarbone prije uporabe tih namirnica.
Kako prehrana pobuđuje simptome?
U objašnjenju odnosa između uporabe određenih namirnica i pogoršanja simptoma intersticijskog cistitsa razmatraju se patološki mehanizmi koji uključuju disfunkciju epitela mokraćnog mjehura, što omogućuje migraciju tvari otopljenih u urinu kroz oštećeni epitel. Migracija ovih tvari provocira nastanak simptoma intersticijskog cistitisa / sindroma bolnog mjehura. Disrupcija urotelne barijere rezultat je specifičnog oštećenja glukozaminoglikanskog sloja mokraćnog mjehura, disregulacije drugih proteoglikana, staničnih spojnica i bjelančevina koje omogućuju staničnu adheziju. Na taj način štetni produkti metabolizma koji se normalno izlučuju urinom, postaju štetne nokse koje provociraju nastanak simptoma.
Određivanje namirnica s povoljnim učinkom
Dobra vijest je da mnoge namirnice ne pogoršavaju simptome intersticijskog cistitisa i bolnog mjehura. Kao kliničari, pacijente s intersticijskim cistitisom možemo ohrabriti na pokušaj "eliminacijske dijete", vođenjem dnevnika prehrane i suzdržavanjem od namirnica i napitaka koji pogoršavaju simptome. Preporučuje se razdoblje praćenja od 3 tjedna, pri čemu treba započeti s namirnicama koje "pogoduju mjehuru", postupno uvodeći potencijalno "opasne" namirnice kako bi se prepoznala individualna reakcija i definirale namirnice koje treba izbjegavati.
Neke od namirnica i napitaka koje su prepoznate kao najmanje štetne su:
- Napitci: voda, punomastno i posno mlijeko.
- Necitrusno voće: banane, kruške, grožđice, borovnice, lubenica.
- Povrće: brokula, prokulice, kupus, mrkva, celer, krastavac, gljive, grah, krumpir.
- Meso/riba: piletina, jaja, puretina, svinjetina, škampi, tuna, losos.
- Žitarice: zob, riža, pereci, kokice.
Intersticijski cistitis i sindrom bolnog mjehura predstavljaju kronično i katkada vrlo ometajuće stanje za mnoge mlade žene. Razmišljanje o liječenju prehranom, ipak još uvijek predstavlja samo "glazbu za uši". U takvom okruženju, gram prevencije vrijedi više od pola kilograma lijeka.
Reference
1. Parsons CL, Parsons JK. Interstitial cystitis. In: Raz S, ed. Female Urology. 2nd ed. Philadelphia: Saunders; 1996:chapter 15.
2. Bassaly R, Downes K, Hart S. Dietary consumption triggers in interstitial cystitis/bladder pain syndrome patients. Female Pelvic Med Reconstr Surg. 2011;17:36-39.
3. Friedlander JI, Shorter B, and Moldwin RM. Diet and its role in interstitial cystitis/bladder pain syndrome (IC/BPS) and comorbid conditions. JU Int. 2012;109:1584-1591.
dr. Vesna Harni