Utjecaj rase na gustoću tkiva dojke
Unatoč niže učestalosti javljanja raka dojke, Amerikanke afričkog podrijetla imaju veću smrtnost od raka dojke, te se bolest češće dijagnosticira u uznapredovalim stadijima bolesti.
Kao što navodi ugledni znanstveni časopis "Cancer", gustoća tkiva dojke, koja utječe na mogućnost mamografskog otkrivanja raka dojke, niže je u Amerikanki afričkog podrijetla u odnosu na Amerikanke bijele rase i Latinoamerikanke, zbog čega je mamografija učinkovita screening pretraga u ovoj skupini pacijentica, gdje bi ju možda trebalo preporučiti i u nešto ranijoj životnoj dobi.
Gustoća dojke je interpretirana na 769 mamograma, te je kategorizirana i označena numeričkim vrijednostima od 1 (gotovo pretežno masno tkivo) do 4 (ekstremna gustoća tkiva).
Amerikanke afričkog podrijetla su s prosječnih 2,43 imale najnižu gustoću tkiva dojke, u usporedbi s Amerikankama bijele rase (2,69) i Latinoamerikankama (2,65), isto kao što su u prosjeku imale i veći indeks tjelesne mase (BMI).
Ranija istraživanja su pokazala da gustoća tkiva dojke opada s porastom životne dobe, kao i tjelesne težine, no međutim i nakon korekcije za ove čimbenike, gustoća tkiva dojke kod Amerikanki afričkog podrijetla ostala je značajno niža nego kod ostalih Amerikanki.
Kada se uz visoki BMI nalaze i velike grudi, palpacijski pregled i nalaz malih lezija predstavlja veliki dijagnostički izazov. Osim što bi Amerikanke afričkog podrijetla trebalo potaknuti na mamografiju i u dobi ispod 40 godina, u ovoj skupini pacijentica bi trebalo težiti i češćem screeningu, jer nalazi ukazuju da bi u ovih pacijentica tumori dojke mogli rasti brže i biološki se "agresivnije" ponašati.
Unatoč većoj smrtnosti od raka dojke, Amerikanke afričkog podrijetla imaju nižu gustoću tkiva dojke u odnosu na amerikanke bijele rase i Latinoamerikanke.
Cancer 2003; 98:590-596.
dr. Vesna Harni