Varijacije vaginalne flore tijekom vremena
Prema novom istraživanju, promjene humane vaginalne mikroflore ne znače nužno disbiozu/disbakteriozu (op. prev. stanje poremećene ravnoteže mikroba na tijelu i unutar njega, najizraženija u probavnom sustavu, na koži, sluznicama rodnice, pluća, usta, nosa, sinusa, ušiju, noktiju ili očiju, a povezuje se s nastankom različitih bolesti, kao što su upalne crijevne bolesti i sindrom kroničnog umora). Tijekom vremena u zdravih žena mijenjaju se sastav i raznolikost vaginalne mikroflore.
Međunarodna skupina znanstvenika predvođena Pawelom Gajerom i Rebeccom M. Brotman sa Sveučilišta Maryland, analizirala je sastav vaginalne flore i 2. svibnja objavila rezultate studije u Science Translational Medicine. Cilj istraživanja bio je odrediti da li se zbog promjene vaginalnih mikrobiota može javiti pojačana osjetljivost za razvoj bolesti (op.prev. mikrobioti su svi mikrobi koji žive u i na ljudskom tijelu, a vjeruje se da su u bliskoj interakciji s humanim genomom, te igraju kritičnu ulogu u humanom zdravlju i bolesti).
Po prvi puta, istraživači su za analizu vaginalne mikroflore koristili naprednu genetičku i bioinformatičku tehnologiju u višestrukim vremenskim točkama. U ispitivanju su tijekom 16 tjedana sudjelovale 32 žene reproduktivne dobi.
U prethodnim istraživanjima, kod žena je otkriveno 5 glavnih skupina mikroba u rodnici.
U ovom istraživanju, otkriveno je da vaginalna mikroflora zdravih žena nije stalna, te pokazuje visoki stupanj izmjene skupina. Kod drugih zdravih žena, ravnoteža vaginalnih mikroba može biti stabilna.
Ovi su rezultati u suprotnosti s uvriježenim mišljenjem da su mikrobi u svih zdravih žena isti i da se ne mijenjaju.
Autori naglašavaju da bi njihovi rezultati mogli promijeniti način dijagnosticiranja i liječenja bakterijske vaginoze. Jednostavno rečeno, uzimanjem samo jednog brisa, uzročnik nam može promaknuti i tako možemo pogriješiti u dijagnostici.
Oko 25-30% žena ima bakterijsku vaginozu bilo kojega dana, a ona je najčešći uzrok zašto se žene reproduktivne dobi javljaju svom primarnom ginekologu.
Istraživanje je predvodio Larry Forney, sa Sveučilišta Idaho. Objasnio je smisao istraživanja: "Ako bismo mogli identificirati žene s povećanim rizikom za razvoj bakterijske vaginoze, mogli bismo razviti i preventivne metode kojima ćemo smanjiti rizike i neželjene posljedice po zdravlje žena."
Ova je studija primjer novoga područja genomike i primjene genetičkog inžinjerstva na proučavanje humanih mikrobioma.
Science Translational Medicine; 5/2012.