Velike količina mlijeka, povećana smrtnost i učestaliji koštani prijelomi
Švedski znanstvenici su otkrili da visoki unos mlijeka može biti povezan s većom smrtnošću i većim rizikom za lomove kostiju kod žena te većom smrtnošću kod muškaraca, ali ne bi željeli da se bilo koje prehrambene preporuke temelje na bazi njihovih rezultata koji su objavljene online u "BMJ –British Medical Journal".
Karl Michaëlsson, doktor medicine, profesor medicinske epidemiologije i viši savjetnik ortopedske kirurgije na Sveučilištu Uppsala u Švedskoj i kolege su analizirali podatke dvije velike švedske kohortne studije: jedna s 61,433 žena u dobi od 39 do 74 godina, a drugi s 45,339 muškaraca u dobi od 45 do 79 godina. Kroz upitnike o prehrani istraživači su dobili podatke o uobičajenoj konzumaciji hrane i pića na dnevnoj i tjednoj bazi. Analizirali su rezultate od početka (1987.-1990. za žene i siječanj 1998. godine za muškarce) do prosinca 2010. godine. Tijekom prosječno 22 godine praćenja, 15,541 žena je umrla, a 17,252 žena su imale koštani prijelom. Tijekom prosječno 13 godina praćenja, 10,112 muškaraca su umrli, a 5,379 muškaraca su imali koštani iprijelom.
Istraživači su otkrili da su žene koje su pile tri ili više čaša (680 g) mlijeka dnevno imale gotovo dvostruko veći rizik za smrt u odnosu na žene koje su pile manje od jednu čašu dnevno. Žene koje su pile više mlijeka također su imale veći rizik za sve vrste prijeloma i to posebno za frakturu kuka. Iako su znanstvenici otkrili da muškarci koji su pili tri ili više čaša mlijeka imali nešto veći rizik za smrt u usporedbi s onima koji su pili manje od jedne čaše, muškarci nisu imali veći rizik za frakture kao što je viđeno kod žena. Istraživači su prilagoditi izračune za različite kofaktore, uključujući, ali ne i ograničavajući se na dob, pušenje, indeks tjelesne mase, visine, obrazovanje, unos kalcija i vitamina D, dugoročno korištenje kortizona, fizičku aktivnosti te Charlsonov indeks komorbiditeta.
Autori nisu našli sličnu povezanost fermentiranih mliječnih proizvoda, uključujući jogurt i sir, s nepovoljnim ishodima. Nisu radili razliku među razinama masti u mlijeku, kao što su obrano i neobrano nego su grupirali potrošnju mlijeka u jednu kategoriju. "Jedan potencijalni kandidat za proturječne rezultate kod različitih vrste mliječnih proizvoda je D-galaktoza", napisali su istraživači. "Unos D-galaktoze iz nefermentiranog mlijeka znatno je viši od onih iz drugih izvora hrane, uključujući sir i fermentirane mliječne proizvode." Navode da postoje istraživanja na životinjama koja su povezala D-galaktozu s preranim starenjem.
"Naši rezultati mogu dovesti u pitanje valjanost preporuka da se konzumira velika količina mlijeka kako bi se spriječile frakture kostiju. Rezultati bi se ipak trebali oprezno interpretirati s obzirom da se temelje na opservacijskoj studiji", zaključili su. U popratnom uvodniku, C. Marija Schooling, doktor medicine, profesor epidemiologije na Hunter College u New Yorku, piše da su doktor Michaëlsson i kolege "razmotrili fascinantnu vjerojatnost", ali i poziva na oprez pri tumačenju nalaza. "S obzirom da potrošnja mlijeka raste na globalnoj razini s gospodarskim razvojem i povećanjem potrošnje hrane životinjskog podrijetla, teško je razmotriti koja je uloga mlijeka u smrtnosti", izjavila je.
Kasia Ciaston, klinički nutricionist na Loyola University Medical Center u Maywoodu, Illinois, opisu rezultati studije kao "ne baš uspješnim." "Mislim da su neke od najvažnijih dilema koje se spominju u članku već istraživane u nekoliko randomiziranih kontroliranih studija i meta-analiza ...prikazano je da unos mlijeka i odnos prema smrtnosti nema jasno definirani rizik i da je dokazano da ova veza ne postoji", rekla je. Dodala je da su nedostaci studije nedostatni podaci o gustoći kostiju i obiteljskoj povijesti osteoporoze kao potencijalnih čimbenika, kao i nedostatni podaci o razini aktivnosti. Rekla je da se na temelju studija na životinjama ne može na isti način zaključivati o ljudima.
BMJ, 2014.
Poliklinika Harni