Više trudnoća, duži život?
Kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti nalaze se među tri najčešća uzroka smrti u žena. Poznati su brojni rizični čimbenici: visoki krvni tlak, šećerna bolest, pretilost, poremećaj masnoća u krvi, pušenje i sjedilački način života. Korištenje hormona (oralne kontracepcijske pilule i hormonsko nadomjesno liječenje) također se povezuje s cerebrovaskularnim i kardiovaskularnim bolestima.
Ove bolesti su razmjerno rijetke u žena reproduktivne dobi, ali nakon menopauze, njihova učestalost dostiže onu u muškaraca. Stoga se pretpostavljalo da steroidni hormoni jajnika imaju zaštitni utjecaj. Zapravo, estrogen ima povoljan učinak na razinu lipida i žilnu funkciju te posreduje u vazodilatacijskom učinku.
Tijekom reproduktivne dobi, žene mogu biti izložene hormonskim utjecajima drugačijima od onih koji su povezani s pravilnom aktivnošću jajnika. Neke žene koriste sintetičke estrogensko/progesteronske preparate za kontrolu rađanja. Trudnoća je povezana s produženim periodima izloženosti visokim dozama estrogena/progesterona.
Žene koje trebaju pomoć pri začeću mogu imati višestruke cikluse stimulacije koji u njih mijenjaju stvaranje hormona. Logično je stoga da je potrebno procijeniti utjecaj reproduktivne anamneze na rizike za cerebro- i kardiovaskularne bolesti.
Ovo istraživanje tragalo je za povezanošću između graviditeta/pariteta i sveukupnog mortaliteta od kardiovaskularnih bolesti (cardiovasular disease-CVD), uključujući koronarnu srčanu bolest (coronary heart disease-CHD) i ne-koronarnu srčanu CVD u 1,294 žene pripadnice srednjeg društvenog sloja (the Rancho Bernardo cohort). Za prikupljanje podataka korištene su kliničke posjete, upitnici, fizikalni pregledi i laboratorijski testovi.
Trudnoće/porođaji korišteni su da bi se skupina podijelila na 5 grupa (0, 1, 2, 3, 4 ili više). Prosječna dob sudionica bila je 70.6 godina, medijan graviditeta (broj trudnoća) i medijan pariteta (broj živorođenih) bio je 2. Prosječna dob menopauze bila je 46.5 godina, a prosječno trajanje menopauze 23.7 godina. Tijekom praćenja, 707 od 1,294 žene je umrlo, a 46.5% smrti pripisano je CVD (20.5% CHD i 26% ne-CHD CVD).
Žene s većim graviditetom/paritetom bile su starije u doba menopauze, provele manje godina u menopauzi, imale blago veći indeks tjelesne mase, rjeđe bile korisnice estrogenske terapije i češće koristile terapiju za dijabetes melitus.
Multivarijatna analiza uz dob i druge poznate rizične faktore pokazala je da žene s 4 i više trudnoća imaju manji rizik za mortalitet od CVD (hazard ratio-HR 0.61; 95% confidence interval-CI 0.38-0.96) i ne-CHD CVD mortalitet (HR 0.48; 95% CI 0.26-0.90) u usporedbi sa ženama koje nisu nikada bile trudne. Analiza trenda pokazala je smanjeni rizik za mortalitet od kardiovaskularnih bolesti i ne-koronarne srčane bolesti s većim brojem trudnoća.
Spolni steroidi utječu na kardiovaskularni sustav. Estrogeni imaju brojne dobre učinke, ali i neke loše koji su povezani s rizicima za srčano-žile i žilne bolesti. Trudnoća osigurava jedinstveno okružje koje može imati dugotrajan utjecaj na zdravlje kardiovaskularnog sustava. Svaka od povezanosti treba biti ispitana spram drugih poznatih rizičnih faktora.
Nekoliko istraživanja pokušalo je objasniti vezu izmeću trudnoće i porođaja te smrtnosti od srčano-žilnih bolesti. Ness i kolege prijavili su blago povećani rizik za CVD i CHD kod žena sa 6 i više trudnoća. Palmer i kolege našli su povećani rizik za srčani infarkt kod žena s 5 i više porođaja. Ovo istraživanje pokazalo je drugačije. Žene s 4 i više trudnoća, imale su manji rizik smrti od CVD i ne-CHD CVD.
Brojna su objašnjenja ovakvog nalaza. Populacija pacijenata bila je u njima različita, morbiditet spram mortaliteta nije bio uniforman, a analitički modeli razlikovali su se među istraživanjima. Da bi se pronašla povezanost između reproduktivne anamneze i mortaliteta od CVD, istraživači trebaju kontrolirati druge rizične faktore.
U obzir treba uzeti i razloge zašto ljudi imaju obitelji različitih veličina. Na odluku o tome utječe socioekonomski status. Veličina obitelji i mogućnost začeća mogu biti važni faktori. Žene s manje djece mogu imati problem neplodnosti, a neki od uzroka neplodnosti poznati su i kao rizični faktori za CVD, primjerice sindrom policističnih jajnika. Žene s više djece imaju manje problema sa začećem, a to može biti u vezi i sa općenito boljim zdravljem. Trudnoća povoljno na njih djeluje preko promijenjene hormonske ravnoteže koja kasnije u životu može sudjelovati u smanjenju rizika.
Ova otkrića podcrtavaju važnost nastavka istraživanja utjecaja steroidnih hormona na kardiovaskularno zdravlje i mogu nam pomoći otkriti žene koje su pod većim rizikom za obolijevanje i smrt od srčano-žilnih bolesti u kasnijim desetljećima života.
Fertil. Steril. 2012.; 97:118-124