Vitamin D i autoimuni dijabetes
Povećani unos vitamina D putem hrane ali ne i iz suplemenata, tijekom trudnoće pokazuje zaštitni učinak na kasniji nastanak autoimunog dijabetesa u potomaka.
Američki znanstvenici sa Sveučilišta u Denveru (University of Colorado Health Science Center), ispitivali su povezanost između majčinog unosa vitamina D, omega-3 masnih kiselina, kao i omega-6 masnih kiselina tijekom trudnoće i nastanka autoimunog dijabetesa u potomaka.
Studija je obuhvaćala 233 majke čija su djeca uključena u istraživanje nastanka autoimunog dijabetesa mladih (studija DAISY - Diabetes Autoimmunity Study in the Young), kod kojih su istraživane navike u prehrani tijekom trudnoće standardnim upitnikom (Willett food frequency questionnaire).
Istraživači su pratili djecu prosječno tijekom 4 godine, te "ponašanje" inzulina, prisutnost autoimunih
antiinzularnih protutijela IA-2 i gestacijskog dijabetesa melitusa. Kod 16 ispitanika tijekom razdoblja praćenja je nađena najmanje jedna vrsta protutijela.
Univarijacijska analiza pokazala je da je majčin unos vitamina D putem hrane statistički znakovito češće povezan s padom rizika pojave autoimunih antiinzularnih protutijela u potomaka. Ovaj pad je iznosio 51% u skupini djece čije su majke unosile više vitamina D putem hrane.
Ispitivana povezanost ostala je znakovita i nakon korekcije rezultata za HLA status, obiteljsku anamnezu za dijabetes tip 1, prisutnost gestacijskog dijabetesa u majke, kao i etničko podrijetlo. Skupina majki čija su djeca bila pogođena autoimunim dijabetesom u prosjeku su unosile 167 IU vitamina D putem hrane tijekom trudnoće, dok su majke zdrave djece u prosjeku uzimale 252 IU vitamina D putem hrane.
"Zanimljivost je, da nismo pronašli povezanost između unosa vitamina D putem suplemenata i pojave autoimunih protutijela, što je slično opažanjima u drugim epidemiološkim studijama", navode autori. Razlog ovoj pojavi nije sasvim jasan, a može biti uzrokovan različitom biološkom raspoloživosti ili prisutnošću neidentificiranih nutrijenata u hrani bogatoj vitaminom D.
Vitamin D se sintetizira u koži pod utjecajem sunčeve svjetlosti, a može se apsorbirati i iz hrane. Najviše vitamina D ima u ribljem ulju i ribljem mesu, a osim toga nalazi se u mlijeku, mliječnim proizvodima, žitaricama, žutanjku, kvascu i jetrima.
Dnevna preporučena količina (RDA) vitamina D potrebna za održavanje normalnog zdravlja iznosi 200 - 400 IU (5 - 10 mikrograma), preporučene doze tijekom trudnoće i dojenja su 400 IU (10 mikrograma) dnevno.
DiabetesCare2003;26:3237-3242.
M.Medić-Šarić, I.Buhač, V.Bradamante. Vitamini i minerali, istine i predrasude, F. Hoffmann - La Roche Zagreb 2000. 35-40
dr. Vesna Harni