Zdrav životni stil igra važnu ulogu u sprečavanju oboljenje srca u žena

Datum zadnje izmjene: 18. 01. 2020.

Klinički kontekst

Neki od ključeva za dobro zdravlje ponaljaju se tako često da djeluju intuitivnim. Jedite zdravo. Vježbajte. Nemojte pušiti ili piti veće količine alkohola. Ove poruke se lako razumiju, ali slijede li odrasli Amerikanci ovu praksu u svakodnevnom životu?

To je pitanje koje su Shay i kolege postavili u istraživanju objavljenom 2012. godine u znanstvenom časopisu "Circulation". Oni su procjenjivali kardiovaskularne rizične čimbenike kod 14,515 odraslih osoba koje su se odazvale na anketu "National Health and Nutrition" između 2003. i 2008. godine. Među 7 različitih čimbenika rizika, nepušenje je najčešće postizana zdrava meta (60,2% ispitanika). Od preporučenih zdravstvenih navika koje ispunjava najmanji udio odraslih je zdrava prehrana (0,2% - 2,6% ispitanika). Manje od polovice odraslih imala je indeks tjelesne mase (BMI) u normalnom zdravom rasponu, a nešto više od polovice postigla je idealnu razinu fizičke aktivnosti. Sve u svemu, manje od 1% odraslih osoba ispunile su svih 7 zdravih ciljeva za smanjenje kardiovaskularnog rizika.

Ipak, sveukupna stopa smrtnosti od koronarne srčane bolesti (CHD) smanjila se u zadnjih 4 desetljeća. Mlade žene su imali sporiji pad smrtnosti od CHD za posljednjih 15 godina, što je zabrinjavajući trend. Kakav učinak bi mogle imati promjene načina života na stopu CHD među mlađim ženama? Aktualna studija dr. Chomistek i kolega, objavljena koncem siječnja 2015. godine u znanstvenom časopisu "Journal of the American College of Cardiology" istraživala je ovaj problem.

 

 

 

Sažetak studije i perspektive

Usvajanje šest zdravog načina života može spriječiti oko 73% CHD slučajeva među ženama iznad 20 godina, kao i 46% slučajeva dijabetesa, hipertenzije i hiperlipidemije, zaključuju znanstvenici, na temelju analize oko 69,000 sudionika praćenih tijekom 20 godina u okviru istraživanja NHS II - Nurses' Health Study II.

Optimalno, zdravo ponašanje obuhvaća ne pušenje, održavanje nižeg indeksa tjelesne mase, sudjelovanje u najmanje 2,5 sati tjelesne aktivnosti tjedno, gledanje televizije ne više od 7 sati tjedno, i konzumiranje zdrave hrane. Uključena je potrošnja do jednog alkoholnog pića na dan; povezanost između unosa alkohola i rizika kako koronarne srčane bolesti, tako i kardiovaskularnih bolesti slijedi krivulju u obliku slova J.

Rezultati se temelje na 20-godišnjem istraživanju žena koje su ušle u NHS II, u svojim 20-im i praćene kroz 40-te godine i naglašavaju koliko je važno za mlade žene (i muškarce) usvojiti i održavati zdrav način života, rekla je autorica dr Andrea Chomistek (Sveučilište Indiana, Bloomington).

"Važno je, držanje zdravog načina života također je povezano sa značajno manjim rizikom nastanka bolesti srca kod žena koje već imaju kardiovaskularni rizik bolesti u okviru dijabetesa, povišenog krvnog tlaka ili hiperkolesterolemije," istaknula je. Potrebna su daljnja istraživanja ", kako bi se utvrdili najbolji načini za poticanje pacijenata na usvajanje i održavanje zdravog načina života."

 

 

 

 

Koronarna arterijska bolest ne pada u mladih žena

Iako je ukupna smrtnost od koronarne srčane bolest u stalnom padu tijekom posljednjih 40 godina u SAD-u, smrtnost među 35- do 54-godišnjacima nije uravnostežen, a što još i više zabrinjava, navode dr. Chomistek i kolege, je smrtnost među 35- do 44-godišnjim ženama koja se povećala u razdoblju između 1997. do 2002. godine. Nagađa se da će porast stope pretilosti i dijabetesa nadrasti dobrobit smanjenja pušenja, hipertenzije i hiperkolesterolemije.

Kohorta od 88,940 žena, starosti 27 - 44 godina, na početku istraživanja, 1991. godine, nisu imale koronarnu srčanu bolest ili dijabetes; a 69,347 žena nisu imale niti hipertenziju ili hiperkolesterolemiju. Žene su redovito ispunjavale anketna pitanja koja procjenjuju životne navike.

Istraživači su definirali optimalni indeks tjelesne mase - BMI kao 18,5-24,9 kg / m2 i optimalnu prehranu kao što je navedeno u 40% od 11-komponentog indeksa alternativne zdrave prehrane 2010. godine. Optimalna potrošnja alkohola se definira kao 0,1 do <15 g (oko 1 piće) dnevno, što je u skladu s trenutnim smjernicama. Nepušenja, ograničeno gledane TV programa, i redovita tjelesna aktivnost su ostale komponente zdravog načina života.

Tijekom 20-godišnje praćenja, 456 žena su doživjele srčani udar, a kod 2,749 žena je postavljena dijagnoza dijabetesa. Kod daljnjih 16,978 žena dijagnosticirana je hipertenzija kod 23,971 žena je postavljena dijagnoza hiperkolesterolemije. U prosjeku, žene su imale 46,8 godina kada su identificirani faktori rizika za koronarnu srčanu bolest i 50,3 godina, kada je dijagnosticirana koronarna arterijska bolest.

If all women in this population had adhered to all six lifestyle factors, 92.9% of the cases of diabetes, 57.0% of cases of hypertension, and 40% of the cases of hypercholesterolemia would not have occurred, according to the authors.
Ako su sve žene u ovoj populaciji nije pridržavao svih šest faktora stila života, 92,9% slučajeva dijabetesa, 57,0% slučajeva hipertenzije, a 40% slučajeva hiperkolesterolemija ne bi dogodila, prema autorima.

Među ženama s barem jednim od faktora rizika za koronarnu srčanu bolesti, držeći se najmanje četiri optimalne zdravstvene navike omjer rizika za koronarnu bolest bio je znatno, dvostuko niži u odnosu na žene koje se nisu pridržavale optimalnih navika (rizik obolijevanja 17,11).

 

 

 

Promicanje razboritog izbora životnog stila

"Nadležnim kliničarima na bojišnici primarne prevencije, ovi rezultati neće biti strašno čudni," napisala je dr. Donna K Arnett (University of Alabama, Birmingham) u popratnom uvodniku. Osim toga, tjelovježba, aktivnost, prehrana, težina, pušenje i konzumacija alkohola "odavno su važni ciljevi ponašanja" u kampanjama za smanjenje rizika srčanog obolijevanja na individualnoj i na razini cjelokupnog stanovništva.

"Ako je aktualni trend rasta koronarne srčane bolesti u mladih žena doista istina, a ne samo jeka, onda je ovo izvješće i pravodobno i ... ohrabrujuće: poznati su i načini i metode kako preokrenuti taj trend", dodaje ona. "Sve što preostaje je uspješno uvjeriti mlade odrasle osobe da ne puše, više vježbaju, te jedu i piju mudro."

Ako postoji bilo kakva nada da se to ostvari, Arnett piše, "onda je stvaranje svijeta u kojem činiti zdrave stvari predstavljaju zadane opcije. Moramo zahvaliti dr. Chomistek za pružanje još uvjerljivije analizu koja potiče tu viziju budućnosti."

 

 

Reference
1. Chomistek AK, Chiuve SE, Eliassen AH, et al. Healthy lifestyle in the primordial prevention of cardiovascular disease among young women. J Am Coll Cardiol 2015; 65:43–51. Available at: http://content.onlinejacc.org/journal.aspx.
2. Arnett D. Healthy habits, healthy women. Editorial Comment. J Am Coll Cardiol 2015; 65:52–54. Available at: http://content.onlinejacc.org/journal.aspx.

 

Naglasci istraživanja

 

• Podaci u istraživanju su izvučeni iz "NHS II", koja je obuhvatila 116,430 žena registriranih medicinskih sestara u 1989. godini. Sve sudionice bile su između 25 i 42 godina na početku.
• Sve sudionice su odgovarale na osnovna pitanja iz demografskih i zdravstvenih navika, te povijesti bolesti. Nakon toga, podatci su ažurirani svake dvije godine.
• Žene s poznatom kardiovaskularnihom bolesti, dijabetesom ili rakom u 1991. godini bile su isključene iz tekuće studije.
• Istraživači su definirali zdravi način života u trenutnoj studiji, kao onaj koji udovoljava sljedeće kriterije:
  • trenutno ne pušenje
  • najmanje 2,5 sati tjedno umjerenog do napornog vježbanja
  • ne više od 7 sati gledanja televizije tjedno
  • BMI u rasponu normalnih vrijednosti težine
  • otrošnja alkohola od 0,1 do 14,9 g / dan
  • prehrana u skladu s indeksom alternativne zdrave prehranu iz 2010. godine, iznad 40% od šire populacije
• Glavni rezultat studije bio je stopa fatalnih i nefatalnih miokardijskih infarkta između 1991. i 2011. godine. Istraživači su se usredotočili na interakcije između zdravstvenih varijabli u načinu života i ishoda koronarne bolesti, kao i zdravstvenih varijabli u načinu života i faktorima rizika za kardiovaskularne bolesti (hipertenzija, hiperlipidemija, te dijabetes). Aktualna studija analizizra više potencijalnih čimbenika.
• 88,940 žena su imale dovoljno podataka za analizu. Prosječna dob u skupini na početku je bila 37,1 godina.
• U 20 godina praćenja, bilo je 456 žena sa srčanim udarom, a kod 31,691 žena su dijagnosticirani hipertenzija, dijabetes ili hiperlipidemija.
• Viša razina fizičke aktivnosti, zdrava prehrana i nepušenje su svi značajno povezani s nižim rizicima za srčanu bolest i kliničkim čimbenicima kardiovaskularnog rizika.
• Gledanje televizije nije značajno povezano s kardiovaskularnim incidentima.
• 5% žena u istraživanju bile su u optimalnoj kategoriji za svih 6 varijabli zdravog života. Rizik obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti je među tim ženama bio 0,08 puta manji u usporedbi sa ženama koje su postigli niti jedan od tih kriterija. Odgovarajući rizik za faktore kliničkog rizika kardiovaskularnog obolijevanje je 0,34.
• Klinički rizici kardiovaskularnog rizika značajno povećavaju rizik za srčani udar. Međutim, zdrave životne navike značajno smanjuju kardiovaskularni rizik kod žena s dijabetesom, hipertenzijom, ili hiperlipidemijom. Čimbenici zdravog načina života predstavlju važne faktore u prevenciji kardiovaskularnih oboljenja među ženama s kliničkom faktorima rizika za voe bolesti u usporedbi sa ženama bez tih kroničnih bolesti, posebno u slučajevima dijabetesa.
• Čimbenici zdravog načina života također su važni u sprečavanju koronarne srčane bolesti među ženama u dobi od 50 godina ili starijih u usporedbi s mlađim ženama.

 

Kliničke implikacije

• Velika studija Shaya i kolega otkrila je da se najčešće od zdravih kardiovaskularnih navika među odraslima slijedi nepušenje, ali manje od 3% odraslih osoba su imale idealnu prehranu.

• Sadašnja studija dr. Chomistek i kolega ukazuje da se više od 90% slučajeva koronoarne srčane bolesti među mladim ženama može spriječiti slijedeći 6 zdravih izbora životnih navika.

 

 

dr.Vesna Harni

  Novosti - Sve