Zelene površine i razlike u zdravlju
Boravak i dugotrajne šetnje u području zelenih površina smanjuju razlike u kvaliteti zdravstvene zaštite koje nastaju uslijed nejednakih novčanih primanja, objavljeno je u znanstvenom časopisu "The Lancet".
Prirodni okoliš ili "zelene oaze" definirani se kao "otvorena, neobrađena zemljišta s prirodnom vegetacijom," kao što su parkovi, šume ili polja za igranje. Ranija istraživanja ukazivala su na neovisni učinak "zelenih otoka" na zdravlje i ponašanje prema zdravlju, navode engleski znanstvenici iz "University of Glasgow" kao i "University of St. Andrews" iz Velike Britanije.
"Naša pretpostavka bila je da bi razlike u zdravstvenoj skrbi koje nastaju uslijed manjih prihoda mogle biti manje provođenjem više vremena na zelenim površinama, jer pristup ovim područjima može modificirati putove kojima loša socijalno-ekonomska pozicija dovodi do nastanka bolesti," objašnjavaju autori.
U istraživanju su autori analizirali podatke od gotovo 41 milijun stanovnika Engleske koji su umirovljeni u mlađoj životnoj dobi. Ispitanici su razvrstani u dvije skupine, na temelju godišnjih prihoda, te vremena koje provode na zelenim površinama. Ukupno su istražena 366.348 smrtna slučaja kako bi se procijenio odnos između manjih novčanih prihoda, ukupne smrtnosti, te smrtnosti po pojedinačnim uzrocima, te utjecaj boravka u prirodnom zelenilu.
Dugotrajni boravci u prirodnom zelenilu statistički su značajno smanjivali razliku u općoj smrtnosti i smrtnosti uslijed kardiovaskularnih oboljenja između skupine bogatih i siromašnih ispitanika, rezultat je istraživanja. Suprotnu tomu, prirodno zelenilo i dugotrajne šetnje nisu statistički značajno utjecali na smrtnost od raka pluća ili namjernog ozljeđivanja.
S minimalnim boravcima u prirodnom zelenilu, siromašne osobe imaju 93% veći rizik smrtnosti od bilo kojeg uzroka u odnosu na bogatije vršnjake. Dulji boravci i šetnje u prirodi smanjuju ovaj rizik na 43%. Slično, rizik smrtnosti od kardiovaskularnih oboljenja se porastom izlaganja prirodnom zelenilu smanjivao sa 119% na 54%.
Aktualni rezultati "podastiru vrijedne dokaze koliko su važnije zelene površine nego lijepo susjedstvo, kao i stvarni učinak na nejednaku dostupnost zdravstvene skrbi na način na koji bi političari i autoriteti u zdravstvenoj politici morali uzeti ozbiljnim", naglašava dr. Terry Hartig, sa švedskog sveučilišta Uppsala, Gavle u pratećem uvodniku.
Lancet 2008;372:1614-1615,1655-1660.
dr. Vesna Harni