Žene s lupusom imaju više autistične djece
Djeca koju su rodile žene oboljele od lupusa pod dvostruko su većim rizikom nastanka autizma, nego djeca koju rađaju žene bez kroničnih upalnih bolesti, pokazuje istraživanje.
"Majke s lupusom ne trebaju biti uznemirene našim otkrićem, jer je apsolutni rizik nastanka poremećaja iz spektra autističnih bolesti relativno mali", rekla je Evelyne Vinet, sa sveučilišta McGill iz Montreala. Istraživači pretpostavljaju da su u patogenezi lupusa važna antitijela za receptor za N-metil-D-aspartat (NMDA). Dr. Vinet je predstavila rezultate na Godišnjem sastanku Američkog društva za reumatologiju. Eksperimentalna istraživanja su pokazivala da su antitijela povezana s lupusom, a citokini kao interleukin-6 mijenjaju razvoj fetalnog mozga i potiču promjene ponašanja u potomaka.
Istraživači su obradili najveću skupinu djece koju su rodile žene oboljele od lupusa iz Registra potomaka majki sa sistemskim lupusom, a koje su nakon što im je postavljena dijagnoza lupusa imale barem jednu hospitalizaciju. Otkrili su 509 žena s lupusom koje su rodile 719 djece. Kontrolnu skupinu činilo je 5824 žene koje su rodile 8493 djece. Prosječna dob žena bila je 30 godina, a prosječno vrijeme kontrole 9 godina.
Dijagnoza autizma bila je češća u djece koju su rodile majke s lupusom nego bez njega (1.4% vs 0.6%). Za djecu s autizmom, prosječno vrijeme dijagnoze bilo je manje nego u žena koje nisu imale lupus (3.8 vs 5.7 godina). Multivarijatna analiza pokazala je će djeca autističnih majki dvaput češće razviti autizam nego djeca majki bez lupusa (hazard ratio, 2.31; 95% confidence interval, 1.03- 5.16). Nijedno od 18 djece s autizmom od ukupno 1925 djece nije bilo izloženo antimalaricima, antidepresivima ili imunosupresivima. Jedno dijete koje je rodila žena s lupusom bilo je izloženo kortikosteroidima, a jedno dijete antikonvulzivima.
"Liječnici trebaju savjetovati žene s lupusom koje planiraju trudnoću, a idealno vrijeme planiranja je u doba najmanje aktivnosti bolesti", objasnila je dr. Vinet. "Naša istraživanja trudnoća s lupusom pokazala su skupinu anti-DNA antitijela koja se mogu vezati na antigene u mozgu i uzrokovati kognitivna oštećenja. Smatramo da se tako mogu objasniti teškoće u učenju koje su zamijećene u djece majki s lupusom. Ova saznanja mogla bi pomoći u razvoju terapije kojom bismo zaštitili mozak", rekla je dr. Betty Diamond, voditeljica Centra za autoimune bolesti i muskuloskeletne poremećaje Instituta Feinstein iz New Yorka.
ACR 2013 Annual Meeting: Abstract 2831.