Antiepileptici i trudnoća: Što svaka žena…

Liječnici već desetljećima znaju da neki lijekovi za epilepsiju mogu uzrokovati urođene malformacije. No, sve više istraživanja otkriva da bi neki antiepileptici mogli utjecati i na razvoj mozga djeteta, pa čak povećati rizik za poremećaje iz autističnog spektra. Najnovija saznanja predstavljena su u travnju 2025. na kongresu Neurologije frankofonog svijeta u Clermont-Ferrandu, a donosi ih neurologinja prof. dr. sc. Sophie Dupont iz bolnice Pitié-Salpêtrière u Parizu.

Zabrinutost roditelja – i liječnika

„Budući roditelji su zabrinuti, a liječnici često nesigurni što im reći“, kaže dr. Dupont. Iako međunarodni registri poput EURAP prikupljaju podatke o trudnicama koje uzimaju antiepileptike, još uvijek nedostaje dovoljno informacija – osobito za novije lijekove.

Koji su lijekovi rizični, a koji sigurniji?

Već je poznato da natrijev valproat (Depakine) ima dozno ovisan teratogeni učinak, što znači da što je veća doza, to je veći rizik za malformacije. Kod karbamazepina, toksičnost se javlja nakon određene razine, dok su lijekovi poput lamotrigina i levetiracetama zasad povezani s niskim rizikom.

Za novije lijekove poput lakozamida, zonizamida ili cenobamata, još uvijek nemamo dovoljno podataka. U isto vrijeme, sve više pozornosti posvećuje se i neurološkim i razvojnim posljedicama, kao što su poremećaji pažnje ili autizam.

Autizam i trudnoća: postoji li povezanost?

Kod valproata i topiramata sumnja na povezanost s autizmom u djeteta postoji od 2009., no najnoviji registri sugeriraju da bi uloga same epilepsije, a ne samo lijeka, mogla biti važan čimbenik. Drugim riječima, još se ne zna sa sigurnošću uzrokuju li lijekovi autizam, ili ga pogoduje i sama bolest.

Folna kiselina – spas ili zabluda?

Iako se trudnicama rutinski savjetuje uzimanje folne kiseline, znanstvenici još uvijek nisu suglasni može li ona doista spriječiti malformacije povezane s antiepilepticima. Postoje naznake da folna kiselina može poboljšati kognitivni razvoj djeteta, ali ni doza ni učinak nisu jasno definirani. Najčešće se preporučuje doza veća od 0,4 mg na dan, ali i tu rezultati variraju ovisno o istraživanju.

Zanimljivo je da se istražuju i rizici kod očeva koji uzimaju antiepileptike – posebno valproat – u trenutku začeća, ali rezultati su kontradiktorni.

Što s najnovijim lijekovima?

Za mnoge tzv. treće-generacijske antiepileptike, koji su uvedeni posljednjih 20 godina, podaci o sigurnosti u trudnoći gotovo ne postoje – osim za nekoliko lijekova poput lamotrigina i levetiracetama. Problem je što su upravo ti lijekovi često manje učinkoviti kod nekih žena, pa se postavlja pitanje: što ako žena ne može bez rizičnijeg lijeka?

Zašto su neka djeca pogođena, a druga ne?

Znanstvenici sumnjaju da genetska predispozicija majke može igrati ključnu ulogu u tome hoće li se kod djeteta razviti malformacija. Kod valproata, na primjer, poznato je da utječe na metabolizam folne kiseline, ekspresiju gena i čak mijenja epigenetske obrasce kod embrija. I topiramat može djelovati na GABA-sustav u mozgu i utjecati na metilaciju DNK – sve to može dovesti do problema u razvoju.

Što nas čeka u budućnosti?

Najveći izazov je nedostatak podataka za nove lijekove. Kako bismo bolje razumjeli njihove rizike, potrebno je kontinuirano uključivati trudnice u registre i razviti pouzdanije životinjske modele koji mogu predvidjeti učinke lijekova prije njihove upotrebe kod ljudi.

Zaključak za čitateljice

Ako planiraš trudnoću, a uzimaš lijekove za epilepsiju, nužno je konzultirati se s neurologom i ginekologom koji poznaju najnovije smjernice. Nisu svi antiepileptici isti – neki su sigurniji, dok za druge još uvijek učimo. Ne donosi odluke sama i ne prekidaj terapiju bez stručnog savjeta. Dobro planirana trudnoća, uz nadzor i prilagođenu terapiju, može donijeti zdravo dijete i mirniju trudnoću.

Izvor: Prema predavanju prof. dr. sc. Sophie Dupont, kongres Neurologije frankofonog svijeta, travanj 2025., Clermont-Ferrand, Francuska.

Hidden Risks of Antiepileptic Drugs in Pregnancy