Optimizam povezan s većom razinom antioksidansa
Sredovječne odrasle osobe koje imaju optimistične poglede na budućnost imaju veće razine antioksidansa u krvi nego njihovi manje optimistični vršnjaci.
Istraživači sa Sveučilišta Harvard u Bostonu, otkrili su da povećanje optimizma za svaku standardnu devijaciju dovodi do povećane koncentracije karotenoida od 3% do 13% u dobno prilagođenim modelima.
"Drugim riječima, osobe koje imaju pozitivan stav spram budućnosti, imaju i povećane razine karotenoida kao što je beta-karoten", rekla je dr. Julia Boehm s Odjela za društvo, humani razvoj i zdravlje Škole za javno zdravstvo Sveučilišta Harvard.
"Ovo je prvo istraživanje koje ukazuje na povezanost optimizma i koncentracije karotenoida u krvi. Odavno se zna za povezanost psihičkog i fizičkog zdravlja, ali većina istraživača usredotočila se na lošije psihičko stanje kao što su depresija i anksioznost."
Istraživanje je objavljeno u siječnju u časopisu Psychosomatic Medicine.
Veći broj istraživanja ukazuje na to da pozitivni psihološki stavovi kao što su optimizam i postavljanje životnog cilja, mogu biti dobri za zdravlje. Antioksidansi su dobar primjer pozitivnog funkcioniranja, jer pomažu zakočiti druge molekule da stvaraju slobodnih radikala koji oštećuju stanice i pridonose bolesti.
Istraživači su ispitivali unakrsnu povezanost optimizma i koncentracije antioksidansa u 982 muškarca i žene srednje dobi u SAD (studija MIDUS) u periodu 1994.-2005. kako bi pokušali razumjeti faktore koji utječu na duševno i tjelesno zdravlje Amerikanaca.
Iako je optimizam bio povezan s povećanim vrijednostima karotenoida, nije nađena povezanost optimizma i vitamina E, a to je na tragu ostalih istraživanja koja nisu našla povezanost psiholoških faktora i tokoferola.
Tokoferol može biti puno jače ovisan o ostalim faktorima, kao što su lipidi, što može otežati otkrivanje izravnih utjecaja psihosocijalnih varijabli.
Odnos optimizma i razine karotenoida samo je djelomično objašnjen činjenicom da optimističniji ljudi imaju i zdravije navike kao što je jedenje voća i povrća i izbjegavanje pušenja. Uključivanje zdravih navika nije potpuno objasnilo sve mogućnosti njihovog odnosa.
Ovo istraživanje nije moglo dati zaključke koliko optimizam vodi zdravijim razinama antioksidansa ili obratno, ali nalazi ukazuju na obećavajuću povezanost optimizma i zaštitnih bioloških markera.
Pozvana komentirati rezultate, Alexandra J. Fiocco s Odjela psihologije Sveučilišta Ryerson iz Toronta, rekla je da su nalazi istraživanja važni, ali ne i iznenađujući.
"Osim što su optimistični ljudi manje skloni depresiji, manje obolijevaju od kardiovaskularnih bolesti i imaju manji mortalitet, znamo da su skloniji zdravom ponašanju i zdravim životnim navikama te biranju zdravije hrane bogate antioksidansima. Istraživanja bi trebala pokazati što je to što određuje optimizam: nasljeđuje li se optimističan stav ili je određen čovjekovim okruženjem."
U ovom istraživanju se pokazalo i to da su osobe višeg društveno-ekonomskog statusa optimističnije.
Psychosom Med. 2013;75:2-10.