Još dokaza da folna kiselina smanjuje rizik autizma
Prenatalna primjena folne kiseline (vitamin B9) smanjuje rizik nastanka autizma. Istraživanje je objavljeno u časopisu JAMA za veljaču 2013.
Populacijska kohortna studija koja je uključila gotovo 85,000 djece u Norveškoj pokazala je da djeca čije su majke koristile vitamin B9 u ranoj trudnoći imaju 39% manji rizik od nastanka autizma nego djeca čije majke nisu koristile folnu kiselinu.
"Iznenadilo nas je koliko je bilo smanjenje rizika i koliko je on povezan s folnom kiselinom, a ne s ostalim nadomjescima", kaže dr Pål Surén, iz Instituta za javno zdravstvo iz Osla.
"Da je smanjenje rizika bilo povezano i s ostalim nadomjescima, tada bi bilo vjerojatnije da smanjeni rizik od autizma ima veze sa zdravim ponašanjem i navikama, a ne sa nadomjescima samima po sebi."
Dr. Surén potvrđuje "sadašnje preporuke o uzimanju folne kiseline tijekom trudnoće i važnost započinjanja nadomještanja vitamina B9 već prije začeća." Ranija istraživanja pokazivala su da uzimanje folne kiseline "oko vremena začeća" može smanjiti rizik nastanka defekata neuralne cijevi u fetusa. "Taj zaštitni učinak doveo je do toga da neke zemlje obogaćuju brašno folnom kiselinom, a generalno se preporučuje da sve žene koje planiraju trudnoću uzimaju nadomjestak folne kiseline barem jedan mjesec prije začeća. Nije nevjerojatno da ima i druge dobrobiti, a djeluje zaštitno i na nastanak ostalih neurorazvojnih poremećaja. Ako folna kiselina uistinu sprječava nastanak autizma u djece, to će imati veliki značaj na javno zdravstvenu perspektivu, jer će postati preventivna mjera koja je izrazito jeftina, a već se koristi u svrhu razvoja neuralne cijevi."
U istraživanju u kojem je sudjelovalo više od 700 predškolske djece i čiji su rezultati objavljeni prošle godine u American Journal of Clinical Nutrition, istraživači iz Kalifornije su otkrili da djeca čije su majke uzimale barem 600 mikrograma (μg) folne kiseline dnevno tijekom prvog mjeseca trudnoće imaju 38% manji rizik nastanka autizma i Aspergerovog sindroma.
U istraživanju je tražen odnos uzimanja folne kiseline 4 tjedna prije začeća do 8 tjedana nakon začeća i nastanka spektra autističnih poremećaja (autistični poremećaj, Aspergerov sindrom i pervazivni nespecificirani razvojni poremećaj).
U studiji The Norwegian Mother and Child Cohort Study istraživani su podaci 85,176 djece rođene između 2002. i 2008. godine. Prosječna dob djece na kraju praćenja u ožujku 2012. bila je 6.4 godine. Podstudija The Autism Birth Cohort služila je za otkrivanje slučajeva autizma u te djece. Rezultati su pokazali da je 270 djece imalo postavljenu dijagnozu spektra autističnih poremećaja. Od te djece, 114 je imalo autistični poremećaj, 56 Aspergerov sindrom, a 100 pervazivni razvojni poremećaj-drugačije nespecificirani.
Od djece čije su majke uzimale folnu kiselinu, 0.10% imalo je autistični poremećaj u odnosu na 0.21% djece čije majke nisu uzimale nadomjestak (prilagođeni omjer rizika, 0.61; 95% confidence interval, 0.41 - 0.90). Inverzna povezanost nađena za korištenje folne kiseline u ranoj trudnoći i kasniji rizik za autizam, nije otkrivena kada je folna kiselina korištena u sredini trudnoće. Daljnja analiza nije pokazala povezanost rizika od nastanka spektra autističnih poremećaja i uzimanja ribljeg ulja.
Dr. Robert J. Berry s kolegama iz Centra za kontrolu i prevenciju bolesti iz Atlante u popratnom uvodniku napisao je da je "studija ohrabrujuća i da je biološki vjerojatno da folna kiselina utječe na brojna stanja, pozitivno ili negativno, u ovisnosti o dozi i vremenu primjene." Prijašnja istraživanja pokazala su da folna kiselina ima brojne dobrobiti, pa tako upotreba u ranoj trudnoći smanjuje rizik od kašnjenja u razvoju govora.
Naglašava se potreba "da se precizno odredi doza, vrijeme započinjanja i trajanja terapije, kao i da se provedu istraživanja u kojima će se istražiti ostale bolesti u djece s autizmom. Svakako, do tada unos folne kiseline treba preporučivati i dalje kao efikasni način za prevenciju defekata neuralne cijevi. Mogućnosti koje ima folna kiselina smanjivanje rizika nastanka autističnih poremećaja izazovna je i treba biti potvrđena i u drugim istraživanjima."
JAMA. 2013;309:570-577, 611-613.
