Vulvodinija: Skriveni izazov o kojem trebamo razgovarati

Termin vulvodinija možda niste često čuli, ali svakako vrijedi vašu pažnju. Ovo stanje, koje karakterizira kronična bol u vulvi bez vidljivog uzroka, pogađa brojne žene diljem svijeta. Iako se o tome rijetko govori, vulvodinija je stvarnost s kojom se mnoge žene svakodnevno nose, a koja može značajno utjecati na kvalitetu života. Vrijeme je da o tome progovorimo glasnije.

Što je vulvodinija?

Vulvodinija je kronična bol u području vulve, vanjskog dijela ženskih genitalija, koja traje najmanje tri mjeseca. Bol može biti konstantna ili povremena, a često se opisuje kao osjećaj pečenja, žarenja, uboda ili oštre boli. Neke žene osjećaju bol samo pri dodiru, dok je kod drugih ona stalno prisutna. Ova bol može biti toliko intenzivna da otežava svakodnevne aktivnosti poput hodanja, sjedenja, seksualnih odnosa pa čak i nošenja uske odjeće.

Zašto nastaje vulvodinija?

Točan uzrok vulvodinije još uvijek nije poznat, zbog čega se često svrstava u primarnu i idiopatsku bol, tj. bol nepoznatog uzroka. Sekundarna vulvodinija, s druge strane, uzrokovana je specifičnim stanjima poput lihena sklerozusa ili drugih vulvarnih dermatoza. Postoji nekoliko teorija o nastanku vulvodinije, uključujući:

• Neurološke promjene: Preosjetljivost živaca u području vulve ili centralnih regija mozga koje registriraju bol.
• Hormonalni čimbenici: Hormonalne promjene koje utječu na osjetljivost vulve i stanjenje epitela, što može uzrokovati neugodan nadražaj živčanih vlakana.
• Mišićni problemi: Grčevi ili kronično napeti mišići zdjelice, često povezani s hiperaktivnim simpatičkim živčanim sustavom uslijed kroničnog stresa (mišićno-fascijalni sindrom zdjelice).
• Upalni procesi: Autoimuni procesi ili oštećenja tkiva, primjerice nakon poroda, pri čemu vaginalna mukoza ostaje izložena prema koži.
• Genetska predispozicija: Određene žene mogu biti genetski sklonije ovom stanju, uz važnu komponentu promatranja i učenja unutar obitelji.

Često se radi o kombinaciji ovih čimbenika, što dodatno otežava dijagnozu i liječenje.

Utjecaj na svakodnevni život

Mnoge žene koje pate od vulvodinije osjećaju se izolirano i neshvaćeno. Nedostatak informacija i stigma koja okružuje ovu temu često izazivaju osjećaje srama i nelagode. Neke žene krivo vjeruju da je problem "u njihovoj glavi," no vulvodinija je stvarno fizičko stanje koje zahtijeva medicinsku pažnju i liječenje.

Otvoreni razgovor o vulvodiniji prvi je korak prema pružanju podrške i osnaživanju žena da potraže pomoć, što je ključno za poboljšanje kvalitete života.

Kako se vulvodinija dijagnosticira i liječi?

Dijagnosticiranje vulvodinije može biti izazovno jer ne postoje specifični testovi za potvrdu dijagnoze. Liječnici često koriste metode isključivanja kako bi eliminirali druge moguće uzroke boli, poput infekcija ili kožnih bolesti. Novije metode, poput vulvoskopije tri prstena i vaginalne palpacije zdjeličnih mišića (osobito m. levatora ani), značajno olakšavaju dijagnostiku.

Liječenje vulvodinije prilagođeno je pojedinačnoj pacijentici i može uključivati:

• Lijekove: Sistemski lijekovi (analgetici, antidepresivi, antikonvulzivi) i lokalna terapija, uključujući injekcije botulinum toksina tipa A (100 IU po tretmanu) i PRP terapiju (plazma bogata trombocitima).
• Fizikalnu terapiju: Vježbe za opuštanje mišića zdjelice uz biofeedback (BFB).
• Psihoterapiju: Terapije za suočavanje s kroničnom boli i emocionalnim posljedicama.
• Promjene u načinu života: Izbjegavanje iritansa poput uske odjeće ili određenih higijenskih proizvoda.

Važno je naglasiti da je liječenje dugotrajan proces koji zahtijeva strpljenje i multidisciplinarni pristup.

Zaključak

Vulvodinija je stanje koje zaslužuje veću pažnju i razumijevanje. Ako vi ili netko koga poznajete pati od simptoma koji bi mogli ukazivati na vulvodiniju, važno je potražiti stručnu pomoć i informirati se o mogućnostima liječenja. Niste same – postoji podrška i načini za prevladavanje ovog izazova. Vrijeme je da razbijemo tišinu koja okružuje vulvodiniju i pružimo ženama prostor za glasno progovaranje o ovom važnom problemu.

Dr. Vesna Harni powered by AI Chat GPT 4.0