Konzumacija kave povezana s određenim crijevnim bakterijama

Nedavna studija otkriva da je konzumacija kave povezana s povećanom prisutnošću crijevne bakterije Lawsonibacter asaccharolyticus, sugerirajući kako specifične namirnice mogu utjecati na mikrobiom crijeva. Ova bakterija prisutna je četiri puta više kod osoba koje redovito piju kavu, a rezultati su konzistentni na globalnoj razini.

Metodologija istraživanja

• Studijski uzorak:
  • Uključene su dvije velike populacije iz SAD-a i Velike Britanije, s detaljnim prehrambenim informacijama 22,867 sudionika.
  • Integrirani su javni podaci iz 211 kohorti s ukupno 54,198 sudionika.
• Eksperimenti:
  • Istraživači su proveli in vitro eksperimente dodavanjem kave u medij koji sadrži izoliranu bakteriju L. asaccharolyticus.
  • Analizirali su metabolite iz plazme 438 uzoraka kako bi povezali spojeve poput kininske kiseline s kiselinama nastalim iz kave i bakterije.
• Rezultati:
  • Konzumacija kave dosljedno je povezana s povećanom prevalencijom bakterije u populacijama iz Europe, gdje je potrošnja kave visoka (npr. Luksemburg, Danska, Švedska).
  • Prevalencija bakterije bila je znatno niža u zemljama s nižom konzumacijom kave, poput Kine, Argentine i Indije.

Što znače ovi rezultati?

Autori studije sugeriraju da crijevni mikrobiom posreduje u kemijskom sastavu kave, što može objasniti njene potencijalne zdravstvene koristi. Na primjer, kininska kiselina i njeni derivati mogu imati pozitivan utjecaj na zdravlje kroz interakciju s mikrobiomom. Ovo otkriće predstavlja korak prema razumijevanju kako određene namirnice mogu oblikovati naš mikrobiom i poboljšati zdravlje.

Praktične implikacije

Studija poziva na daljnja istraživanja kako bi se razumjele slične interakcije između hrane i mikrobioma, što bi moglo otvoriti vrata za personaliziranu prehranu i terapije temeljene na mikrobiomu.
Primjerice, identificiranje namirnica koje potiču rast korisnih bakterija poput L. asaccharolyticus može biti ključ za poboljšanje crijevnog zdravlja i općeg blagostanja.

Ograničenja studije

• Procjena unosa kave oslanjala se na upitnike, što može biti podložno netočnostima.
• Istraživanje je promatračko i ne dokazuje uzročno-posljedičnu vezu.
• Kliničke implikacije otkrića još uvijek nisu jasne.

Zaključak

Konzumacija kave može igrati značajnu ulogu u oblikovanju crijevnog mikrobioma, posebice poticanjem rasta bakterije L. asaccharolyticus. Iako je potrebno daljnje istraživanje, ovi rezultati otvaraju nove mogućnosti za razumijevanje uloge prehrane u zdravlju mikrobioma i potencijalnim zdravstvenim koristima kave.

Izvor:
Paolo Manghi, dr. sc., Sveučilište u Trentu, Italija. Studija je objavljena u Nature Microbiology, prosinca 2024.
Dr. Vesna Harni – powered by AI ChatGPT 4.0