Prevladavanje stresa
Ugodna dnevna rutina
Pokušajte otići na spavanje, te slijedeće jutro ustati u isto vrijeme. Idealno bi bilo otići u krevet već u 22.00 sata, te ustati što bliže svitanju. Naš mozak, i osobito epifiza vole sunčevo svjetlo, čak i kada je oblačno. Jutarnja izloženost svjetlu normalizira produkciju i lučenje hormona epifize - melatonina, "hormona sna" koji iduće večeri uzrokuje pospanost.
Što ste dulje izloženi stresu, vjerojatno ćete imati više posljedica sa spavanjem, kako sa zaspivanjem, tako i s buđenjem, te osjećajem umora nakon sna. Biološki sat se ne može vratiti na normalu preko noći, prisjetite se samo ljudi koji mijenjaju vremenske zone, i kojima katkad treba i po desetak dana da bi se priviknuli na novu vremensku zonu. Postupnim pomicanjem odlaska na spavanje u željenom smjeru, u roku od dva do tri tjedna biste trebali postići željene rezultate.
Smanjite obaveze
Napetost i tjeskoba su često rezultat prevelikog broja obaveza, bilo da se radi o prekovremenom radu, radu na više mjesta ili nešto ugodnijim obavezama kao što su to "dobrovoljni" tečajevi. Sve obaveze zasigurno ne možete odbaciti i odgoditi, ali ukoliko se loše osjećate ili se razbolite, od vas nitko neće imati koristi, niti ćete moći išta raditi. Razmislite o svojim obavezama, i iz dnevnog rasporeda izbacite sve što možete. Najveću štetu ćete trpjeti ako izgubite zdravlje, stoga zamijenite veću štetu manjom štetom, gubitkom nekih obaveza.
Izbjegavajte izvora stresa
Ukoliko je ikako moguće, izbjegavajte situacije i osobe koje vam štete, s kojima ste u sukobu, u čijem društvu se loše osjećate, koje vam "crpe energiju", ne pružaju ono što od njih tražite i obrnuto. Loši međuljudski odnosi su veliki izvor stresa. Nemojte se upuštati u žučne diskusije i rasprave, polemike, dokazivanja i slično. Neka vam bude važnije da se osjećate dobro, nego da budete u pravu. Osjećate li da vas zamara previše društvenih aktivnosti, smanjite broj izlazaka ili susreta. Budite nedostupni barem neko vrijeme svakog dana. Ukoliko se u tom slučaju osjećate sebični, sjetite se da drugima možete biti dobro društvo, tek onda kad se vi osjećate dobro.
Odgodite veće promjene
Ukoliko se osjećate napeto, neko vrijeme nemojte planirati niti izvoditi nikakve značajnije promjene u svom životu, osim onih koje baš nikako ne možete izbjeći. Odgodite preuređenje stana, promjenu posla, stupanje u brak, selidbu. Svaka promjena, pa čak i ona nabolje, predstavlja stres za organizam.
Počnite s tjelovježbom
Nađite vremena i prostora za redovitu tjelovježbu. Tjelovježba potiče lučenje tvari koje djeluju kao prirodni antidepresivi i anksiolitici - noradrenalina, endorfina i enkefalina. Pored toga redovito vježbanje snižava koncentraciju estrogena, čime se sprječava nastanak i rast estrogen-ovisnih tumora čiji su tipični primjeri miomi, endometrioza i karcinom dojke.
Izbacite stimulanse i sedative
Stimulansi poput slatkiša, kofeina, nikotina i alkohola potiču ovisnost, a kako bi se održala odgovarajuća razina energije, trebamo ih sve više. U početku čak možda pomažu da se izgubi koji kilogram na težini, a li kasnije djeluju poput šećera. Podižu razinu glukoze i inzulina, te se višak glukoze pretvara u masti. Jedini način kojim se možemo obraniti od brzog i stresnog načina života je poticanje vitalnosti i prirodne energije. Dnevnu dozu šećera osigurajte iz voća, povrća, složenih ugljikohidrata (integralna riža i tjestenina, žitarice, krumpir). Složeni ugljikohidrati sadrže i triptofan, iz kojeg se u mozgu sintetizira serotonin, pravi prirodni antidepresiv. Nemojte unositi velike količine namirnica u jednom obroku, radije jedite više manjih obroka dnevno. Odlučite se za pravilnu prehranu, izbacite masnu, prženu i općenito "brzu" hranu. Smanjite potrošnju sredstava za smirenje i spavanje.
Naučite tehnike opuštanja
Neravnoteža između odmora i aktivnosti uključuje također naše opažanje života. To u osnovi znači da je svakog trenutka budnog stanja naša pažnja u polju aktivnosti. Naše iskustvo obuhvaća osjetilno opažanje, mi mislimo, osjećamo i uspostavljamo odnose s drugim ljudima. Uvijek smo aktivni. Ako tu aktivnost prenesemo u polje tišine jako energiziramo duh i živčani sustav, što ima izvanredno okrepljujući učinak. To postižemo meditacijom. Maharishijeva Ayurveda ukazuje da bi to trebala biti transcendentalna meditacija jer je znanstveno dokazano da baš ta tehnika meditacije daje odlične rezultate u smislu poboljšanja zdravlja, ublaživanja uznemirenosti i drugih stresom izazvanih stanja.
dr. Vesna Harni
