Vitaminske nadopune
Oksidativani stres je temeljna komponenta upalne reakcije povezane s endometriozom, koji nastaje uslijed retrogradne menstruacije, oslobađanja pro-oksidativanih tvari kao što su hem grupa i željezo u peritonealnu šupljinu, kao i apopotoze endometrijskih stanica. Uporaba antioksidanasa sprječava nastanak endometrioze u animalnim pokusima, te dovodi do porasta oslobađanja reaktivnog kisika od strane makrofaga, porasta razine oksidiranog LDL u peritonealnoj tekućini, smanjuje ekspresiju pro-oksidanasa u endometralnom tkivu i utrošak vitamina E iz peritonealne tekućine.
Slični procesi prisutni su kako u estrogenih-ovisnim, tako i u drugim ginekološkim oboljenjima.
Antioksidativni vitamini, karotenoidi i minerali snažna su sredstva i u modulaciji imunološkog odgovora. Vitamin E ima važnu ulogu u zaštiti lipida od njihove oksidacije. Dijetalni vitamin E dijelom štiti stanične lipide, uključujući imunološke stanice od peroksidacije. Koncentracija vitamina E u imunološkim stanicama je također povezana s prehrambenim unosom, a ovisi i o razini lipida u prehrani. Vitamin E je prisutan u membranama i važan je za funkcioniranje imunološkog odgovora. Askorbinska kiselina (vitamin C) ma veliku ulogu u zaštiti stanica od oksidativnog oštećenja. Visoke koncentracije askorbinska kiselina izmjerene su u fagocitima i limfocitima. Stanice koriste askorbinsku kiselinu pohranjenu u staničnom citosolu. Postoji povezanost između stanične koncentracije aksorbinske kiseline i funkcije fagocita. Dodavanjem vitamina C i vitamina E stanicama dolazi do modulacije funkcije fagocita i ultrastrukturnih promjena u aktivacijskom sustavu. Vitamin C u određenim vrijednostima modulira proizvodnju citokina u humanim monocitima i limfocitima iz pune krvi. Brojne studije su pokazale poboljšanje imunološkog odgovora nakon dodavanja vitamina C prehrani, što se općenito smatra kratkotrajnim pojačanjem imunološkog odgovora. Karotenoidni pigmenti su takođe snažni antioksidanti koji igraju važnu ulogu u interstaničnoj komunikaciji, što je od vitalne važnosti za koordinaciju svih bioloških aktivnosti u tkivima. Kombinacija navedenih vitamina s karotenoidima čine značajan antioksidativni sustav u stanici.
Najbolji prirodni izvori vitamina E su pšenične klice, sojino zrno, lisnato povrće, špinat, šparoge, integralne žitarice i jaja, dok se značajne količine vitamina C nalaze u zelenim i zvonastim paprikama, brokuli, prokulicama, cvjetači, jagodama, špinatu, agrumima i kupusu. Vitamin A i njegovi prethodnici – karotenoidi su pigmenti topivi u vodi, a nalaze se u tamno-narančastom i tamno-zelenom lisnatom povrću, slatkom krumpiru, mrkvi, suhim marelicama, lišću raštike, kelju, špinatu i bundevi. Ukoliko postoji slabokrvnost uslijed obilnih krvarenja potrebno je uzimati željezo i folnu kiselinu.
Cink, selen i željezo su važni za stanična proliferaciju i funkcioniranje imunoloških stanica poput limfocita, makrofaga i NCC. Imunološki odgovor je moduliran i u slučaju deficita i kod previsoke suplementacije u tim mineralima. Istraživanja su pokazala važnost cinka u limfocitnoj proliferaciji u okviru antioksidantne obrane.
Beta-glukani su polisaharidi koji potječu iz stanične stijenke kvasca. Njihova imunostimulirajuća funkcija se povezuje s prisutnošću specifičnih receptora na površini makrofaga i ostalih fagocitnih stanica. Oralna primjena beta-glukana dovodi do značajnog porasta otpornosti na bolesti.
Danas je na tržištu dostupan velik broj proizvoda za koje se tvrdi da podupiru imunitet ili na neki drugi način potiču zdravlje imunološkog sustava. Iako je utvrđeno da neki proizvodi mijenjaju određene komponente imunološke reakcije, do sada nema dokaza da oni pružaju snažniji imunološki odgovor koji štiti od infekcije i bolesti.
Kada su u pitanju doze antioksidantnih nadopuna kod estrogen-ovisnih oboljenja, većina nutricionista preporučuje slijedeće vitaminske dopune:
- vitamin C: do granica podnošljivosti crijeva 1 - 3 (5) g/dan
- beta karoten: 25.000 do 50.000 (200.000) IU/dan
- selen: 50 ug/dan i
- vitamin E: 400 - 600 (1.200) IU/dan.
Osim opisanih promjena u izboru namirnica, preporučuje se nadopuna prehrane s mineralno-vitaminskim dodatcima kao što su magnezij, vitamini B skupine (osobito vitamini B2, B6, B12 i folna kiselina), lipotropici kolin i inozitol, te aminokiselina metionin. Preporučene doze kreću se za magnezij od 300 do 900 mg/dan, vitamine B skupine oko 50 mg/dan za većinu vitamina, kolin i inozitol 1.000 mg/dan i metionin 500 mg/dan. Kolin i inozitol potiču detoksifikacijsku funkciju jetre i konjugaciju estradiola u manje učinkovite oblike kao što su estron i estriol, koji se potom izlučuju putem žuči. Metionin je aminokiselina donor sumpora koji je važni čimbenik mnogih antioksidativnih i imunoloških procesa, prije svega procesa metilacije, jednog od temeljnih metaboličkih procesa.
Piknogenol
Istraživanja francuskih znanstvenika su pokazala da je dugotrajno liječenje s ekstraktom kore francuskog primorskog bora (Pycnogenol), čije je antioksidacijsko djelovanje približno 20 puta snažnije od antioksidacijskog djelovanja vitamina C, učinkovito u smanjenju simptoma endometrioze kao što su bol u zdjelici i dismenoreja. Intenzitet simptoma u skupini pacijentica liječenih piknogenolom je blago, ali konstatno opadao od teških do umjerenih simptoma a gledano u cijelosti, zabilježeno je statistički znakovito smanjenje intenziteta simptoma endometrioze za 33%. Pri tome nije registriran nepovoljan učinak na menstruacijski ciklus, a tijekom perioda praćenja pet pacijentica na terapiji su ostvarile trudnoću. Preporučena dnevna doza obuhvaća primjenu kapsula piknogenola s 30 mg ekstrakta dva puta dnevno, neposredno nakon doručka i večere.
Propolis
Mala randomizirana studija egipatskih znanstvenika ukazuje da bi pčelinji propolis mogao biti učinkovit u liječenju neplodnosti udružene s minimalnom i blagom endometriozom. Propolis se dobiva iz biljnih smola koje skupljaju pčele. Istraživanja egipatskih znanstvenika ukazuju kako je propolis tvar s “mnogobrojnim farmakološkim učincima” koja osim inhibicije aromataze i vaskularnih endotelnih čimbenika rasta uključuju i snažan protuupalni učinak. Ispitivanje je obuhvaćalo 40 pacijentica s laparoskopski potvrđenom dijagnozom endometrioze, koje su najmanje tijekom dvije prethodne godine liječene od neplodnosti. Pacijentice su slučajno raspoređene u dvije skupine. Ispitanice iz prve skupine su uzimale 500 mg pčelinjeg propolisa dva puta dnevno, dok je druga skupina pacijentica uzimala placebo. Pacijentice su praćene tijekom devet mjeseci.
Iz skupini pacijentica koje su uzimale pčelinji propolis, 60% ispitanica su ostvarile trudnoću tijekom perioda praćenja, u odnosu na 20% pacijentica iz placebo skupine. Pacijentice su terapiju izvrsno podnosile, osjećale su se zadovoljne, te neželjeni učinci nisu registrirani, a znanstvenici zaključuju da je “pčelinji propolis učinkovita mogućnost u liječenju neplodnosti kod žena s minimalnom ili blagom endometriozom.”
Omega 3 masne kiseline
Višak omega-6 i manjak omega-3 masnih kiselina u današnjoj prehrani izravno vodi povećanom stvaranju proupalnih eikozanoida, a visoki sadržaj rafiniranih ugljikohidrata i njihovih prerađevina potiče povećanu sintezu hormona inzulina i povećano stvaranje pro-upalnog citokina interleukina IL-6. Povišena razina inzulina i disbalans eikozanoida najosjetljiviji su pokazatelji koji se javljaju godinama prije nastanka kroničnih bolesti. Koncem 1980.-ih godina kanadski znanstvenici objavili su rezultate istraživanja u kojem su pokazali utjecaj polinezasićenih esencijalnih masnih kiselina (EPA/DHA) na endometriozu. Potvrđen je povoljan utjecaj prehrane s dodatkom ribljeg ulja koje sadrži omega-3 masne kiseline (EPA/DHA) na animalni model endometrioze, u kojem ova prehrana sprječava rast endometriotičkih implantata i smanjuje upalne medijatore. Otuda postoji ogroman interes za esencijalne masne kiseline u planiranju prehrane pacijentica s endometriozom.
Novije znanstvene spoznaje ukazuju kako su nastanak i proširenost endometrioze istodobno i odraz poremetnje funkcije imunološkog sustava, kako nespecifičnih funkcija makrofaga i NK stanica, tako i specifičnih funkcija staničnog i humoralnog imuniteta. Zbog modulacije imunološkog odgovora izostaje reakcija odbacivanja, a imunološke stanice ne prepoznaju tkivo endometrija na pogrešnom mjestu. Otuda je poticanje imunološkog odgovora i jačanje imuniteta obogaćivanjem svakodnevne prehrane jedan od temeljnih ciljeva u liječenju endometrioze.
Zbog utjecaja na promjenu prostaglandina, tromboksana i leukotriena, dodatci omega 3 masne kiseline smanjuju upalne procese. Najznačajnija svojstva omega 3 masniih kiselina su sniženje razine LDL kolesterola i triglicerida, održavanje zdravlja kože, kose i noktiju, jačanje obrambenog sustava, ublažavanje depresije, sniženje krvnog tlaka, povoljan učinak na reumatoidni artritis, lupus erythematosus, psorijazu, astmu i ginekološka oboljenja – dismenoreju, PMS, mastopatiju, endometriozu i miome. Preporučena dnevna doza je 300 mg omega 3 masnih kiselina (1.000 mg EPA i 720 mg DHA), obavezno uz vitamin E. Ukoliko riblje ulje nije prihvatljivo ili dostupno preporučuje se koristiti omega 3 masne kiseline iz lanenog ulja 2x1 kapsula od 500 mg/dan.
dr. Vesna Harni
