Periodontalne bolesti povećavaju rizik raka dojke

Periodontalna bolest se konstantno povezuje s kroničnim bolestima, uključujući bolesti srca, moždani udar i dijabetes. Sada postoje dokazi povezani i s većim rizikom od raka dojke kod žena u postmenopauzi. Žene u postmenopauzi koji su navele da imaju periodontalne bolesti su imale 14% veći rizik od razvoja raka dojke od onih koje nisu imale. Rizik je bio posebno veliki kod žena s anamnezom uporabe duhana. Studija je objavljena online u časopisu "Cancer Epidemiology, Biomarkers & Prevention".

Vodeći autor Dr. Jo L. Freudenheim, profesor i privremeni predsjednik Odjela za epidemiologiju i zdravlje okoliša, Škole narodnog zdravlja na Sveučilištu u Buffalu, New York, istaknula je da je pušenje povezano s povećanim rizikom od periodontalnih bolesti.Što se tiče povezanosti između periodontalne bolesti i raka dojke, potrebna su daljnja istraživanja za uspostavu uzročnih veza, komentirala je dr Freudenheim. "Mnogo više treba učiniti prije nego što ti nalazi budu osnova za preporuke", rekla je. "Uvijek je dobra preporuka da ne puše i prestanu pušiti ako puše. Također je dobra stomatološka skrb dobra preporuka za cjelokupno dobro zdravlje."

Prospektivni podaci iz studije WHI

Autori su pratili 73,737 postmenopauzalnih žena koje su bile upisane u Women's Health Initiative ((WHI) opservacijsku studiju, veliku prospektivnu studiju koja je uključivala 40 centara diljem SAD-a između 1994. i 1998. godine. Oko četvrtine tih žena (26%) je samostalno izvijestilo da ima periodontalne bolesti.Sa srednjim praćenjem od 6,7 godina, kod 2124 žena (2,9%) je dijagnosticiran rak dojke. Dijagnoza raka dojke je prikupljena iz upitnika koje su ispunjavale žene, a koji su prikupljeni godišnje i potvrđeni pregledom medicinske dokumentacije.

Došlo je do značajnog povećanja rizika od invazivnog raka dojke među onima koje su navele povijest periodontalne bolesti; HR je bio 1,14, te je bio nešto slabiji s prilagodbom za pušenje i količinu cigareta dnevno (HR, 1.11). Nakon prilagodbe za pušenje s posebnim varijablama godina pušenja i kutijama cigareta dnevno, rezultati se nisu promijenili u većoj mjeri. Rezultati su također slični nakon prilagodbe za ometajuće čimbenike kao što je povijest drugih vrsta raka, dijabetes, moždani udar ili infarkt miokarda, obiteljska anamneza raka dojke, pasivno izlaganje dimu, učestalost posjeta stomatologu.

Kada je analiza stratificirana prema statusu pušenja, istraživači su otkrili malo i beznačajno povećanje rizika od rizika od raka dojke povezano s periodontalnim bolestima kod onih koji nikad nisu pušili (HR, 1.06). Kod bivših pušača koji su prestali pušiti prije više od 20 godina, bilo je beznačajno povećanje rizika (HR, 1.08). No, za bivše pušače koji su prekinuli u posljednjih 20 godina, rizik je eskalirao do 36% povećanja u riziku (HR, 1.36), a za sadašnje pušače postotak veze je bio sličan (HR, 1.32) iako je broj slučajeva bio mali (n = 74).  Autori su izračunali da će udio raka dojke koji će biti eliminiran ako se periodontalne bolesti uklone, sa svim ostalim čimbenicima ostati isti. Bio je 2,89% za ukupnu populaciju, 1,30% za one koji nikad nisu pušili, 4,74% za sve bivše pušače, 2,25 % kod bivših pušača koji su prestali prije više od 20 godina, 12.06% kod bivših pušača koji se prestali prije manje od 20 godina, a 11,47% za sadašnje pušače.

Osvrćući se na povezanost između pušenja i periodontalne bolesti, dr Freudenheim je rekla: "bakterije u ustima pušača su različite nego kod onih u ustima nepušača ... čak i kod onih koji su prestali pušiti, barem za neko vrijeme, postoji drugačija flora bakterija. " No, nova otkrića pokazuju da može doći do promjene flore kod pušača iako se zadržava neko vrijeme nakon prestanka. "Veze za one koji su prestali pušiti prije više od 20 godina su bile slične kao kod nepušača u našoj studiji," izjavila je dr. Freudenheim.

Cancer Epidemiol Biomarkers Prev. Objavljeno online 2016.