“Pošteni” placebi povezani s boljim funkcioniranjem osoba s migrenom
Otvoreni placebi (OLP, open-label placebos) povezani su sa smanjenjem onesposobljenosti povezane s boli i poboljšanjem općeg osjećaja dobrobiti u bolesnika s migrenom, iako učestalost glavobolja nije bila promijenjena, pokazali su rezultati nove studije.
U randomiziranom kliničkom ispitivanju istraživači su utvrdili da su sudionici koji su primali standardnu preventivnu terapiju za migrenu, uz tabletu za koju su znali da ne sadrži djelatnu tvar – takozvani „pošteni” ili otvoreni placebo – izvijestili o značajnom poboljšanju u svakodnevnom funkcioniranju tijekom napadaja migrene, u usporedbi s onima koji su primali samo standardnu terapiju.
„Ovi rezultati ukazuju na to da otvoreni placebi mogu ublažiti teret migrene bez promjene učestalosti napadaja“, izjavio je glavni autor studije dr. Julian Kleine-Borgmann, neurolog i klinički znanstvenik s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Essenu, Njemačka.
„Zbog svoje izvrsne podnošljivosti i etičke transparentnosti, OLP bi mogli poslužiti kao siguran dodatak preventivnoj terapiji, osobito za poboljšanje ishoda važnih za same pacijente“, dodao je.
Studija je objavljena 8. listopada u časopisu JAMA Network Open.
Transparentni placebo učinak?
Migrena je jedan od najčešćih i najviše onesposobljavajućih neuroloških poremećaja, koji pogađa oko 15 % svjetske populacije te je među vodećim uzrocima godina života provedenih s invaliditetom.
Unatoč napretku u akutnim i preventivnim terapijama, poput antagonista CGRP-a i monoklonskih protutijela, mnogi bolesnici i dalje imaju funkcionalna oštećenja ili ne podnose dugotrajnu farmakoterapiju.
Prethodne studije liječenja migrene pokazale su izražen placebo-učinak, s odgovorom i do 46 % među bolesnicima koji su bili u „zaslijepljenim” placebo skupinama.
Dugo se smatralo da placebi djeluju samo kada se njihova prava priroda prikrije. No novija istraživanja to osporavaju i pokazuju da čak i kada se daju otvoreno, placebi mogu izazvati mjerljiva poboljšanja u stanjima poput kronične boli u donjem dijelu leđa, sindroma iritabilnog crijeva i depresije.
„Uzimanje tablete koja je otvoreno opisana kao neaktivna može ipak potaknuti korisne reakcije i ojačati angažman pacijenta prema vlastitom stanju“, rekao je Kleine-Borgmann. „Ti mehanizmi mogu smanjiti subjektivni doživljaj ometanja migrene u svakodnevnom životu, čak i ako se broj napadaja ne mijenja.“
Bolje funkcioniranje, ista učestalost napadaja
Kako bi istražili tu mogućnost, istraživači su između studenog 2020. i studenog 2022. uključili 120 odraslih osoba (srednja dob 34 godine; 86 % žena) u dvije tercijarne klinike za glavobolju u Njemačkoj. Većina (85 %) imala je epizodičnu migrenu, a preostali kroničnu.
Uz uobičajenu preventivnu terapiju, oko polovice sudionika uzimalo je neaktivnu tabletu dvaput dnevno, iz spremnika jasno označenog natpisom „placebo – ne sadrži djelatnu tvar“. Ostali su nastavili samo standardnu terapiju.
Nakon tri mjeseca liječenja, obje skupine pokazale su poboljšanje u učestalosti i jačini glavobolja, no razlike između skupina nisu bile značajne. Nije bilo ni razlika u korištenju lijekova za akutnu bol niti u udjelu bolesnika koji su imali smanjenje broja dana s glavoboljom za barem 50 %.
Međutim, ispitanici koji su primali OLP prijavili su jasne dobrobiti u nekoliko sekundarnih pokazatelja:
- fizički aspekt kvalitete života porastao je za oko 4 boda (P = 0,01)
- onesposobljenost povezana s boli smanjila se za približno 6 bodova (P < 0,001)
- ukupni utjecaj glavobolje na svakodnevni život također se značajno smanjio (P = 0,02)
Gotovo polovica onih koji su uzimali OLP ocijenila je svoje stanje poboljšanim, u usporedbi s otprilike jednom četvrtinom u skupini s uobičajenim liječenjem.
Potraga za moždanim mehanizmima
Kleine-Borgmann i suradnici planiraju dodatne analize neuroimaging i psiholoških podataka kako bi istražili zašto neki pojedinci bolje reagiraju na OLP.
„Naš je cilj identificirati neuronske mreže i osobine ličnosti – poput optimizma, katastrofiziranja ili straha od boli – koje predviđaju odgovor“, rekao je. „To bi na kraju moglo omogućiti personaliziranu primjenu OLP-a u prevenciji migrene.“
Autori ističu i nekoliko ograničenja studije, uključujući manji broj ispitanika od planiranog zbog poteškoća u regrutaciji tijekom pandemije COVID-19. Također, rezultati se temelje na subjektivnim izvješćima o boli i onesposobljenosti, a ne na objektivnim fiziološkim mjerama.
Razlike u korištenju preventivnih lijekova mogle su utjecati na rezultate: oko trećina sudionika u OLP skupini odlučila je odustati od lijekova i koristiti samo placebo. Iako studija nije bila randomizirana prema terapijskom statusu, sličan udio bolesnika u obje skupine koristio je preventivne lijekove na početku i nije mijenjao režim tijekom ispitivanja.
Istraživači planiraju dodatno analizirati moguće interakcije između farmakološke terapije i učinkovitosti OLP-a.
Unatoč ograničenjima, autori zaključuju da subjektivni osjećaj poboljšanja može značajno unaprijediti kvalitetu života. Studija je postigla i iznimno visoku stopu zadržavanja sudionika – rijetkost u ispitivanjima prevencije migrene – što se pripisuje jednostavnosti i niskom riziku sudjelovanja.
Potencijalni dodatak, ne zamjena
Komentirajući rezultate, profesor Ted J. Kaptchuk s Harvard Medical School i direktor Programa za istraživanje placeba i terapijskog odnosa u Bostonu, rekao je da su nalazi u skladu s očekivanjima placebo znanosti.
Kaptchuk, čiji je tim proveo prvo OLP ispitivanje kod sindroma iritabilnog crijeva, istaknuo je da se rezultati uklapaju u sve veći broj dokaza koji pokazuju da OLP može značajno utjecati na subjektivni doživljaj boli i onesposobljenosti.
„Učestalost migrene objektivni je pokazatelj, a otvoreni placebo najviše djeluje na subjektivne tegobe“, rekao je. „Skromna, ali značajna poboljšanja u onesposobljenosti povezanoj s boli i kvaliteti života klinički su važna.“
Dodao je da korist vjerojatno ne proizlazi samo iz svjesnih pozitivnih očekivanja.
„Placebo-odgovor proizlazi iz automatske modulacije osjeta u mozgu u kontekstu terapijskog rituala,“ rekao je Kaptchuk. „Ne ‘mislite’ se boljim – mozak sam smanjuje neugodne osjete kad okoliš signalizira sigurnost i brigu.“
Kaptchuk smatra da su OLP prikladni za osobe koje su iscrpile standardne mogućnosti liječenja ili ne podnose nuspojave lijekova.
„To je etična opcija za bolesnike s trajnim simptomima unatoč terapiji“, zaključio je, „ali nikako ne bi trebala biti prva linija liječenja.“
‘Honest’ Placebos Tied to Better Functioning for Those With Migraine
Ovaj je članak nastao uz pomoć više uredničkih alata, uključujući umjetnu inteligenciju, kao dio uredničkog procesa. Prije objave, sadržaj su pregledali i odobrili urednici.
Dr. Vesna Harni
