Vaginalna laserska terapija za ginekološka stanja
Unatoč značajnim kontroverzama, vaginalna laserska terapija i dalje se koristi za liječenje mnogih ginekoloških i zdjeličnih stanja uključujući vaginalnu atrofiju, suhoću vagine, dispareuniju, urinarnu inkontinenciju i bol u zdjelici. Ovaj komentar daje pregled kontroverzi oko vaginalne laserske terapije i sažima važnu razliku između ablativnih i neablativnih vaginalnih lasera. Iako je potrebno još mnogo istraživanja, članak opisuje što je važno da zdravstveni djelatnici znaju prije nego što donesu odluku o integraciji ove tehnologije u svoju kliničku praksu.
Terapija vaginalnim laserom za ginekološka stanja
Od kad su uvedeni na američko tržište 2014. godine, vaginalni laseri su široko promovirani za uporabu u ordinacijama s tvrdnjama da liječe različita ginekološka stanja, uključujući urinarnu inkontinenciju, vaginalnu atrofiju, suhoću i bol. Laseri se također koriste za tretman vaginalne opuštenosti u postupku poznatom kao vaginalna "rejuvenacija". Iako vaginalni laserski uređaji, osim uređaja talijanskog proizvođača DEKA, nemaju odobrenje američke FDA za marketing za bilo koju od ovih indikacija, tehnologija je agresivno promovirana, rezultirajući širokom uporabom. Dokazi koji podupiru takvu uporabu ograničeni su na mali broj pretežno opservacijskih studija.
Rijetki izvještaji o komplikacijama - poput vaginalne fibroze, ožiljaka, aglutinacije i boli - akumulirali su se, a do 2018. godine, FDA komesar Scott Gottlieb izdao je izjavu upozoravajući kliničare na upotrebu vaginalnih lasera za vaginalnu rejuvenaciju. Uskoro nakon toga, više društava, uključujući Američko društvo za opstetriciju i ginekologiju, Međunarodnu uroginekološku asocijaciju, Međunarodno društvo za inkontinenciju i Međunarodno društvo za proučavanje vulvovaginalnih bolesti, objavili su smjernice navodeći da nema dovoljno dokaza koji podržavaju učinkovitost i da nedostaju podaci o dugoročnim nuspojavama. Ove smjernice i upozorenja uglavnom su odvratila od korištenja vaginalnih lasera i zaključila da se upotreba ovih uređaja treba ograničiti na kliničke studije.
Nedavna istraživanja razlikuju se od sigurnosne komunikacije FDA-e. 2020. godine Guo i sur. proveli su pregled medicinske literature, baze podataka o uređajima za medicinsku opremu (MAUDE) i baze podataka Bloomberg Law, kako bi pronašli dokaze o sigurnosti terapije vaginalnim laserom. U svom pregledu autori su primijetili da FDA pogrešno "izjednačava terapiju vaginalnim laserom za liječenje genitourinarnog sindroma menopauze (GSM) s 'vaginalnom rejuvenacijom' i estetskim kozmetičkim vaginalnim postupcima poput izbjeljivanja, kao da imaju slične dokaze i opravdanja". Guo i sur. ističu da možda nije ispravno uspoređivati omjer rizika i koristi vaginalnih lasera korištenih za kozmetičke indikacije s onima korištenim za olakšanje simptoma GSM-a, koji uključuju vaginalnu atrofiju, suhoću i dispareuniju. Zaključili su da nedostaju snažni dokazi o značajnom riziku od terapije vaginalnim laserom za GSM i da se većina prijavljenih "nepoželjnih događaja" zapravo treba klasificirati kao nedostatak učinka liječenja.
Ahluwalia i kolege proveli su odvojeni pregled baze podataka MAUDE i identificirali samo 45 pojedinačnih zapisa, od stotina provedenih postupaka. Rijetkost komplikacija u bazi podataka MAUDE potaknula je nekoliko autora da sugeriraju da je upozorenje FDA-e protiv korištenja vaginalnih lasera bilo preuranjeno, motivirano spolnom pristranošću i strahom od tužbi, i može rezultirati time da žene nemaju pristup potencijalno učinkovitoj terapiji za debilitirajuće vaginalne simptome.
U svibnju 2020. godine Američko društvo uroginekologa objavilo je svoje zajedničko stajalište o vaginalnim laserskim uređajima. Fokusirajući se većinom na GSM, izjavili su da "za pacijente koji doživljavaju vaginalnu atrofiju i dispareuniju povezanu s medicinskom menopauzom dogovoreno je da je vaginalna laserska terapija pokazala kratkoročnu učinkovitost. Prednosti povezane s frakcijskim laserskim tretmanom za menopauzalnu dispareuniju traju do 1 godine, a CO2 laser može poboljšati vulvovaginalnu atrofiju tijekom 1 godine".
Također su zaključili da vaginalna laserska terapija ima povoljan učinak na seksualnu funkciju kratkoročno, dok je dugoročni učinak nepoznat. Autori su istaknuli da nepoželjni događaji uključuju iscjedak iz vagine, vaginalno krvarenje odmah nakon tretmana, bakterijsku vaginozu, infekciju mokraćnog sustava i blagu nelagodu na mjestu tretmana, ožiljke i opekotine. Međutim, istaknuli su i da ozbiljni nepoželjni događaji su 'rijetki' kada se koriste za liječenje žena s menopauzalnom dispareunijom i atrofijom, te da vaginalna lasersa terapija ima 'povoljan sigurnosni profil'.
Ginekolozi su sada suočeni s proturječnim mišljenjima i ograničenim dokazima u vezi s uporabom laserske energije u vagini. Iako se marketing vaginalnih lasera nastavlja, većina proizvođača, u skladu s smjernicama FDA-e, više ne navodi marketinške tvrdnje za liječenje vaginalne atrofije, suhoće, dispareunije ili inkontinencije. Prilikom razmatranja stručnih mišljenja, recenzirane literature i smjernica stručnih društava, treba pažljivo razmotriti činjenicu da nisu svi laseri isti i da njihova učinkovitost nije dokazana kod većine vaginalnih stanja.
Zipper R, Lamvu G. Journal of Comparative Effectiveness Research, Volume 11, Number 11, https://doi.org/10.2217/cer-2021-0281
Dr. Vesna Harni
