Kontroverze oko vaginalnih lasera – gdje smo danas?

Od kada su se 2014. godine pojavili na američkom tržištu, vaginalni laseri promovirani su kao rješenje za niz ginekoloških tegoba poput inkontinencije, vaginalne atrofije, suhoće i boli. Posebnu pozornost izazvao je pojam “pomlađivanja vagine”, odnosno estetsko-funkcionalni zahvati za osjećaj zategnutosti i mladolikosti. Međutim, nijedan vaginalni laser nema odobrenje američke Agencije za hranu i lijekove (FDA) za navedene indikacije. Unatoč tome, njihova upotreba se proširila, iako je potkrijepljena tek ograničenim brojem manjih, većinom promatračkih studija.

Upozorenja o mogućim komplikacijama, uključujući ožiljke, bol i priraslice, potaknula su FDA da 2018. izda javno upozorenje. Brojna stručna društva – uključujući Američki koledž ginekologa, Međunarodnu uroginekološku asocijaciju i Međunarodno društvo za vulvovaginalne bolesti – tada su preporučila ograničenje primjene lasera isključivo u sklopu kliničkih ispitivanja.

Jesu li upozorenja opravdana? Nova istraživanja donose drukčiju sliku

Ipak, recentni podaci dovode u pitanje ovu strogu poziciju. Primjerice, Guo i suradnici (2020.) u svojoj su recenziji istaknuli da FDA nepravedno izjednačava terapiju laserskim uređajima kod žena s genitourinarnim sindromom menopauze (GSM) s kozmetičkim postupcima “pomlađivanja”, iako razlozi i rizici nisu usporedivi. Slično tome, baza podataka MAUDE pokazuje vrlo mali broj prijavljenih komplikacija u odnosu na broj provedenih zahvata.

Američko uroginekološko društvo 2020. godine donosi umjereniji stav: energijski uređaji, uključujući frakcijske CO2 i Er:YAG lasere, pokazali su kratkoročnu učinkovitost u liječenju suhoće rodnice i bolnog odnosa kod žena u menopauzi. Ozbiljne nuspojave su rijetke, a laserska terapija ima povoljan sigurnosni profil – uz napomenu da dugoročni učinci još nisu dovoljno istraženi.

Kako laseri djeluju? Razlike između ablativnih i neablativnih tehnologija

Laseri djeluju emitiranjem elektromagnetske energije određene valne duljine (WL), a učinkovitost terapije ovisi o tome koliko je ciljano tkivo sposobno apsorbirati tu valnu duljinu. Molekule koje apsorbiraju svjetlost nazivaju se kromofori – u ljudskom tijelu to su primjerice voda, melanin i hemoglobin.

Ablativni laseri, poput CO2 i Er:YAG, emitiraju valne duljine koje se snažno apsorbiraju u vodi i dovode do termalne ablacije, odnosno uništavanja površinskog sloja sluznice uz poticanje cijeljenja i obnove tkiva. Neablativni laseri, s druge strane, djeluju dublje bez zagrijavanja i koriste fotobiomodulaciju (PBM) – mehanizam u kojem svjetlost stimulira mitohondrije, pojačava proizvodnju energije i smanjuje bol i upalu.

Klinička primjena ablativnih lasera – obećavajući rezultati, ali i ograničenja

U brojnim studijama, CO2 i Er:YAG laseri pokazali su pozitivne učinke kod žena s GSM – uključujući poboljšanje vaginalne suhoće, elastičnosti i seksualne funkcije. Prva randomizirana dvostruko slijepa studija iz 2018. pokazala je da CO2 laser, sam ili u kombinaciji s estrogenom, poboljšava simptome u žena u postmenopauzi.

Druge studije, iako metodološki ograničene, potvrđuju slične koristi, posebice kod stresa inkontinencije, noćnog mokrenja i bolnih odnosa. Međutim, zbog ograničenog broja ispitanica, nedostatka slijepe kontrole i kratkog praćenja, ablativni laseri se zasad preporučuju s oprezom i samo za kratkotrajno ublažavanje simptoma GSM-a.

Neablativna tehnologija i nova era vaginalne fototerapije

PBM ili terapija neablativnim NIR laserima pokazala se učinkovitom u ublažavanju bolova kod fibromialgije, lumbalnog sindroma i upalnih bolesti zglobova. U ginekologiji, njezina je primjena još novost. Studija iz 2017. godine pokazala je da PBM može smanjiti bol u žena s provociranom vestibulodinijom, bez ikakvih nuspojava, čak i nakon godinu dana.

Uređaj SoLá Pelvic Therapy, razvijen posebno za transvaginalnu PBM terapiju, koristi se od 2019. u liječenju kronične zdjelične boli, spazma mišića dna zdjelice i bolnog mokrenja ili spolnog odnosa. Prva ispitivanja pokazuju kliničko poboljšanje u 65% ispitanica. Terapija je dobro podnošljiva, bez većih komplikacija, i djeluje do šest mjeseci nakon primjene.

Zaključak: Gdje se nalazimo i kamo idemo s vaginalnim laserima?

Laserska terapija u ginekologiji pokazuje potencijal za liječenje različitih stanja – od vaginalne atrofije i suhoće do kronične zdjelične boli i bolnih odnosa. Ablativni laseri sve su prisutniji, no njihova dugoročna sigurnost ostaje nepoznata. PBM tehnologija nudi novu, sigurniju alternativu za dublje tkivne strukture, bez oštećenja sluznice.

Trenutno, najrazumniji pristup je pažljiv odabir pacijentica, jasna informacija o mogućim rizicima, ograničavanje na indikacije povezane s ozbiljnim smetnjama kvalitete života i izbjegavanje estetskih zahvata bez kliničke potrebe.

S obzirom na to da milijuni žena pate od stanja koja bi laserski uređaji mogli uspješno tretirati, odgoda istraživanja ovih tehnologija bila bi korak unazad. Umjesto toga, potrebno je više kliničkih ispitivanja, bolje definirani protokoli i edukacija liječnika i pacijentica o razlikama između ablativnih i neablativnih uređaja.

Pogled u budućnost

Očekuje se da će sljedećih 5 do 10 godina donijeti jasnije smjernice: koje indikacije najbolje odgovaraju kojoj vrsti lasera, koja doza i trajanje terapije daju optimalan rezultat. Neablativni laseri mogli bi postati standard za terapiju zdjelične boli i funkcionalnih poremećaja, dok će ablativne tehnologije ostati rezervirane za površinske promjene, uz jasno definirane protokole i praćenje sigurnosti.

Vaginal laser therapy for gynecologic conditions: re-examining the controversy and where do we go from here. Journal of Comparative Effectiveness Research, Volume 11, Number 11, https://doi.org/10.2217/cer-2021-0281

Dr. Vesna Harni powered by AI Chat GPT 4,0