Endometrioza i prehrana

Kako je endometrioza "estrogen-ovisno" oboljenje, prehrana koja potiče stvaranje estrogena pogoršava tijek bolesti i njezine simptome. Osim estrogena, negativan utjecaj na simptome endometrioze, osobito pojavu i intenzitet bolova ispoljavaju prostaglandini F2alfa serije.  Cilj je promjena u prehrani smanjenje produkcije estrogena u tijelu, postizanje ravnoteže eikosanoida i poticanje imunološkog sustava.  

Još davnih 1980.-ih godina Adelcreutz i suradnici praćenjem prehrane i razine estrogena u plazmi, urinu i stolici pokazali su povezanost vegetarijanske prehrane s povećanim volumenom stolice i sukladnim povećanim izlučivanjem estrogena, te padom razine estrogena u plazmi. Talijanski su znanstvenici između 1984. – 1999. godine uspoređivali način prehrane kod 504 pacijentice s laparoskopski potvrđenom dijagnozom endometrioze i 504 zdrave pacijentice iz kontrolne skupine, te su ustvrdili kako prehrana pacijentica s endometriozom sadrži 70% manje zelenog povrća i 40% manje svježeg voća. 

Prehrana pacijentica s endometriozom također je sadržavala dvostruko veći unos junetine i drugog crvenog mesa, te 80% veći unos šunke, što je autore navelo na zaključak da prehrana utječe na rizik pojavnosti endometrioze. Postoje i drugi mnogobrojni znanstveni dokazi o porastu razine estrogena kod prehrane bogate masnoćama i siromašne biljnim vlaknima, koji su poslužili za stvaranje temeljnih preporuka za prehranu žena s endometriozom koje nastoje ublažiti svoje tegobe ili pokušavaju barem spriječiti daljnji rast endometrioma, a to je uravnotežena zdrava prehrana, najbolje vegetarijanska prehrana. 

U liječenju endometrioze nužno je promatrati cjelinu interakcija spolnih hormona, osobito estrogena i progesterona s prostaglandinima i drugim biološki aktivnim tvarima koje posreduju između endokrinološkog i imunološkog sustava.  Cjeloviti pristup kombinira promjene u načinu života s prehranom i vitaminskim nadopunama s učinkom na imunološki sustav.

Pravilna prehrana kod endometrioze podrazumijeva:

• vegetarijansku prehranu, uz obilje povrća i cjelovitih žitarica bogatih biljnim proteinima, fitoestrogenima i biljnim vlaknima.
• prehranu koja uravnotežuju eikozanoide i
• prehrana koja poboljšava imunitet i smanjuje upalne reakcije uz
• nadopune prehrani: antioksidativne vitamine i minerale, lipotropike za poboljšanje ekskrecijske funkcije jetre i omega 3 masne kiseline iz ribljeg ili lanenog ulja.

Vegetarijanska dijeta

Vegetarijasnka dijete podrazumijeva prehranu isključivo namirnicama biljnog podrijetla: voće, povrće, zeleno lisnato povrće, cjelovite žitarice, sjemenke i voće s košticama. Pravilno planirana vegetarijanska prehrana pokazala se zdravom, nutritivno uravnoteženom i učinkovitom u prevenciji i terapiji određenih bolesti, osobito estrogen-ovisnih oboljenja, među kojima se izdvajaju endometrioza i miomi. Budući da postoje razlike u prehrani vegetarijanaca, ne može se govoriti o univerzalnom jelovniku.

Vrlo je važno dobro se upoznati, i teorijski i praktično, o načinima kombiniranja hrane, planiranju prehrane i pripravljanju uravnoteženih obroka. Postoje mnogobrojne nutricionističke radionice u kojima se može iznimno dobro naučiti o svakoj od ovih kvaliteta vegetarijanske prehrane. Prema definiciji Američkog udruženja za prehranu (ADA -"American Dietetic Association") vegetarijanska prehrana je način prehrane siromašne namirnicama životinjskog podrijetla, čime je udio masnoća, zasićenih masnih kiselina i kolesterola u prehrani manji u odnosu na uobičajenu prehranu. 

Prisutnost navedenih tvari udružena je s nastankom pretilosti, povećan je rizik srčanih oboljenja, povišenog krvnog tlaka, diabetesa i nekih tipova zloćudnih oboljenja.Vegetarijanstvo je zdravstveno sigurno i nutritivno adekvatno samo kada se pravilno isplanira i primjenjuje, stav je ADA.

Fitoestrogeni

Fiotestrogeni obuhvaćaju nekoliko skupina tvari biljnog podrijetla, čija je zajednička karakteristika kemijska sličnost njihovih aktivnih metabolita s ženskim spolnim hormonima estrogenima. Posjeduju proestrogensko i antiestrogensko djelovanje, ovisno o količina estrogena u organizmu. 

U menopauzi kad žena ima manje endogenih estrogena, aktivni metaboliti fitoestrogena zaposjedaju slobodne receptore za estrogen ispoljavajući slabo estrogensko djelovanje.Tijekom reprodukcijskog razdoblja žene kad je razina endogenih estrogena normalna ili povišena, fitoestrogeni se natječu za receptorska mjesta, odnosno djeluju kao antiestrogeni (smanjuju ukupni učinak estrogena) i na taj način zaustavljaju rast "estrogen-ovisnih" tumora. 

Fitoestrogeni se nalaze u mahunarkama, osobito soji i proizvodima od soje, različitom sjemenju, korijenju, bobicama i cvjetovima biljaka. Razlikuje se nekoliko osnovnih skupina: izoflavoni, flavonoli, kumestani i lignani. Najvažniji izoflavoni su daidzein i genistein, a najveći je sadržaj izoflavona u sojinom zrnu, sojinim proteinima, brašnu, mlijeku i pahuljicama, dok ih u sojinom ulju i sojinom umaku gotovo i nema. 

Uz relativno velike količine bjelančevina, soja sadrži vrlo korisne omega-3 masne kiseline te čitav niz drugih korisnih biljnih tvari (tzv. fitonutrijenata). Soja se ubraja u vrijedne prehrambene namirnice s antikarcinogenim svojstvima i elementima koji smanjuju štetni kolesterol u krvi (LDL). Ostali izvori izoflavona su alfalfa, crvena djetelina, likviricija itd. Najnovija istraživanja pokazuju smanjenje sinteze estrogena kao i promjenu omjera inaktivnih i genotoksičnih metabolita estrogena, kao i smanjenja omjera genotoksičnih prema ukupnim metabolitima estrogena pri povećanom unosu fitoestrogena. Pozitivno djelovanje izoflavona nije ograničeno samo na estrogensko djelovanje. 

Postoje i istraživanja koja govore da izoflavoni povećavaju apoptozu, prirodno propadanje stanica, inhibiraju angiogenezu, nastanak novih krvnih žila potrebnih za rast karcinoma, smanjuju nastanak slobodnih radikala kisika, smanjuju nastanak trombina i aktivaciju pločastih stanica, povećavaju aktivnost receptora lipoproteina niske gustoće, smanjuju enzim 5-alfa reduktazu koja sudjeluje u prijetvorbi testosterona u daleko moćniji dihidrotestosteron. 

Japanski znanstvenici objavili su 2007. godine istraživanje utjecaja genisteina i daidzeina na endometriozu. Istraživači nalaze smanjeni rizik uznapredovale endometrioze pri visokim razinama genisteina i daidzeina u urinu.Tako je u skupini s najvišom razinom genisteina učestalost uznapredovale endometrioze bila 79% manja, u slučaju daidzeina 71% manja u odnosu na skupinu s najnižom razinom ovog izoflavona. Polimorfizam gena estrogenskog receptora može modificirati učinak genisteina. Stanovnici zapadne hemisfere konzumiraju manje od 1 mg fitoestrogena dnevno. Prosječni je unos fitoestrogena u Japanu oko 30 puta veći u gradskim sredinama, a ovako velike razlike u unosu izoflavona imaju za posljedicu i različit utjecaj na zdravlje. 

Drugi značajan izvor fitoestrogena su lignani, tvari koje se nalaze uglavnom u sjemenju i često su vezani uz biljna vlakna. Lignani se nalaze u hrani bogatoj vlaknima kao što su sjemenje i žitarice, a najkoncentriraniji su u sjemenju lana. Pšenica i druge žitarice gotovo ne sadrže izoflavone. Pod utjecajem bakterija u probavnom traktu lignani prelaze u bioaktivne metabolite koji, čini se, imaju slično djelovanje kao i izoflavoni. Istraživanja su pokazale da žene sa karcinomom dojke imaju niske vrijednosti ovih metabolita. Isto kao i kod izoflavona, i lignani djeluju na odnos genotoksičnih prema ukupnim metabolitima estrogena.

dr. Vesna Harni