Ciste

Funkcionalne ciste

Najčešći uzrok nastanka jedne ciste je izostanak pucanja folikula kod ovulacije (folikularna cista). Kako je ovo dio prirodnog procesa ovulacije, pri čemu je došlo do poremetnje funkcija jajnika, ovako nastale ciste nazivaju su funkcionalne ciste. Ostale vrste funkcionalnih cista su lutealne i hemoragičke (ciste žutog tijela).  Pored funkcionalnih cista postoje i cistični tumori, koji nastaju umnožavanjem abnormalnih ili atipičnih stanica, u ove ciste ubrajama cistadenome, cistični teratom (dermoid), endometriozu i cistične oblike karcinoma jajnika. 

Veću sklonost pojavljivanju funkcionalnih cista jajnika imaju žene koje koriste samogestagenske pilule ili imaju LNG-IUD (hormonsku spiralu), mogu se pojaviti tijekom primjene lijekova za stimulaciju ovulacije, uz terapiju tamoksifenom, kod  snižene razine hormona štitnjače te prema nekim istraživanjima kod izrazito mršavih žena te onih koje puše.  Nasuprot tomu, žene koje koriste tzv. kombinirane monofazične kontracepcijske tablete imaju značajno manji rizik nastanka funkcionalnih cista.

Folikularna cista

Folikularna cista je fiziološka cista koja nastaje usljed izostanka pucanja folikula u vrijeme ovulacije, obično kao rezultat nepravilnog lučenja luteinizirajućeg hormona (LH) hipofize. Zbog toga folikul nastavlja rasti i pretvara se u cistu. Unutrašnju stijenku kapsule oblažu stanice granuloze. Folikularne ciste su obično promjera do 4 cm, rjeđe i većih dimenzija, kada mogu izazivati bolove ili pritisak u donjem dijelu trbuha. Najčešće nestaju spontano, nakon dva ili tri menstrualna ciklusa. 

Na ultrazvučnom pregledu je ova cista unilokularna (sastoji se samo iz jedne šupljine), stijenka je tanka, a unutrašnjost ciste je anehogena (na ultrazvučnoj slici crne boje, usljed apsorpcije ultrazvučnih valova). Obično se povlače same od sebe, i rijetko zahtijevaju operativni zahvat, najčešće samo ukoliko dođe do njihove torzije / uvrtanja oko peteljke (cistektomija, adneksektomija). 
 

Lutealna cista

Ukoliko je hormonska funkcija pravilna, usljed skoka hormona LH sredinom menstrualnog ciklusa, dolazi do pucanja vodećeg folikula i oslobađanja jajne stanice. Stanice koje oblažu folikul mijenjaju svoju funkciju i počinju proizvoditi znatnije količine estrogena i progesterona pripremajući genitalni trakt za začeće. Ovako promijenjeni folikul naziva se žuto tijelo (corpus luteum). Ponekada se uslijed spontanog zatvaranja otvora na folikulu nastavlja nakupljati tekućina, zbog čega žuto tijelo prerasta u cistu. Tako nastale ciste nazivaju se lutealne ciste. 

Ukoliko prilikom ovulacije i pucanja folikula dolazi do snažnijeg krvarenja u šupljinu folikula, nakupljanjem krvi u žutom tijelu nastaje funkcionalna cista koja se naziva hemoragička cista / corpus luteum haemorrhagicum ili corpus rubrum. Šupljina lutealne ciste prekrivena je luteinizirajućim granuloza i teka stranicama, a ciste su promjera između 4 i 6 cm. Tekućina koju sadrže je bistre smeđe boje. Luteinska cista obična nestaje sama od sebe nakon nekoliko tjedana.

Nefunkcionalne ciste

Dobroćudne nefunkcionalne ciste na jajnicima nastaju umnožavanjem stanica jajnika, u procesima koji nisu povezani s ovulacijom. U raspravama o ovoj vrsti cista, često se rabi izraz neoplazija što jednostavno označuje novi rast, novu izraslinu bez bližeg objašnjenja da li je takva cista dobroćudna ili zloćudna.

Uobičajeno se u nefunkcionalne ciste / neoplazije jajnika cističnog oblika ubrajaju:

• Dobroćudni serozni tumori / cistadenomi jajnika imaju glatku površinu i bistri žuti sadržaj. Stijenka im je tanka, a obla`e ju jednoredni kubi~ni ili cilindri~ni epitel. Mnoge ciste do 4 cm promjera spontano i{~eznu unutar 2–3 mjeseca bez terapije. Ako cista perzistira ili naraste na 5–6 cm mora se punktirati, a veća operirati. Osnovni problem nakon punkcije i aspiracije sadr`aja ciste su ~esti recidivi.1 Stoga po~injemo upotrebljavati metodu sklerozacije koncentriranim alkoholom koja se ve} primjenjuje u lije~enju cista bubrega i jetre.
• Cistični teratom (dermoid) je dobroćudna tumorska tvorba koja može sadržavati različite tipove tkiva (koštano, mišićno, hrskavično tkivo, dlake).
• Endometriomi / Krvave ciste jajnika nastaju uslijed abnormalne prisutnosti maternične sluznice, endometrija koji krvari u vrijeme menstruacije, na jajniku. Kako endometrij reagira na hormonske podražaje, počinje krvariti u jajnik prilikom svake menstruacije, zbog čega nastaje jedna ili v iše krvavih cista. Zgušnjavanjem krvi s vremenom, ovaj sadržaj poprima čokoladnu boju, pa se ove ciste nazivaju i čokoladnim cistama.
• Zloćudni serozni tumori / cistični karcinomi jajnika. Zloćudne ciste se javljaju kao oblik karcinoma jajnika. Karcinom se javlja kod 20 od 100 000 žena. Zloćudne ciste se razlikuju svojim izgledom od dobroćudnih. Takve ciste obično sadrže više šupljina, izdanke u unutrašnjosti ciste te druge značajke koje mogu upućivati na zloćudni proces.

Nepravilan rad jajnika i hormonska neravnoteža, što sa sobom donosi stres suvremenog načina života, pretjerana debljina ili mršavost – sve su to mogući uzroci cista na jajnicima, bolesti koja pogađa do 10 % žena kod nas i u svijetu. Podložna im je svaka žena reproduktivne dobi, od prve pa sve do zadnje menstruacije. Ipak, liječnici ih pomno prate zbog njihova tumorskog karaktera. Ne samo da uvijek postoji mala mogućnost da se razviju u nešto maligno, nego i simptomi ciste na jajnicima često izostaju. Milijuni žena ih imaju, a da o tome nemaju pojma! Najpouzdanija metoda otkrivanja cisti je ultrazvučni pregled, i to najbolje odmah nakon završetka menstruacije.

Simptomi i komplikacije

Male ciste ne uzrokuju obično nikakove tegobe, ponekada se javljaju jednostrani bolovi u trbuhu ili neugodan pritisak. 

Druge ciste, osobito kod pucanja i izlijevanja sadržaja ciste u trbušnu šupljinu mogu izazvati oštru bol poput uboda nožem. Ruptura ciste povećava rizik od infekcije i zdjelične upalne bolesti s njenim mnogobrojnim posljedicama. 

Slični iznenadni i jaki bolovi mogu nastati kod uvrtanja samo ciste ili ciste zajedno s jajnikom oko svoje osi, što je poznatom pod nazivom torzija ciste. Radi se o akutnom stanju koje zahtijeva hitan operativni zahvat jer uvrtanjem ciste dolazi do prekida cirkulacije u jajniku i odumiranja tkiva jajnika. Pravovremenim zahvatom i obrnutim postupkom najčešće se ponovno uspostavlja normalna vaskularizacija i funkcija jajnika ostaje očuvana. Ponekada, to nije moguće pa se moraju odstraniti cista zajedno s jajnikom. Premda su rijetke, operacije torzije predstavljaju gotovo 3% svih hitnih ginekoloških operacija. 

Osim bolova, mogu se javiti nepravilna ili jaka krvarenja. Većina funkcionalnih cista dijagnosticira se pri ginekološkom pregledu, nakon kojeg slijedi detaljna ultrazvučna procjena nalaza. 
 

dr. Vesna Harni