Tumorski biljezi
Tumorski biljezi / tumorski markeri su tvari koje stanice tumora izravno stvaraju ili potiču njihovo lučenje iz netumorskih tkiva, odnosno stanica. Većinu tumorskih markera luči i zdravo tkivo pojedinih organa i stanica pa se oni nalaze i u organizmu zdravih pojedinaca, ali u puno manjim koncentracijama. Prema nalazu i razini tumorskih biljega u tjelesnim tekućinama (krv, ascites, likvor) može se zaključiti da postoji tumorsko tkivo, saznati nešto više o njegovoj prirodi, a prema razini izmjerenih biljega ponekad se može predvidjeti i tijek bolesti. Tumorski biljezi korisni su kako u dijagnostici, tako i u kontroli terapije i tijeka bolesti. Idealan tumorski biljeg izlučivao bi se samo iz tumorskog tkiva, bio bi specifičan samo za određeni tip tumora, otkrivao bi se već pri niskoj tumorskoj masi i bio bi nazočan kod svih bolesnika s takvom neoplazmom. Važno je znati da ne postoji idealan tumorski biljeg koji ima 100%-tnu osjetljivost ili specifičnost. S obzirom na osjetljivost i/ili specifičnost pojedinih tumorskih markera ne primjenjuju se svi markeri jednako često, niti u jednake svrhe.
Osjetljivost i specifičnost tumorskih biljega
Tumorski biljezi nažalost, uglavnom nemaju dovoljnu specifičnost i osjetljivost da bi se mogli samostalno koristiti u ranoj dijagnostici ili za masovni probir u zdravoj populaciji. U procjeni ginekoloških tumora, osobito tumora jajnika osim ultrazvuka i obojenog pulsirajućeg Dopplera, važnu informaciju nam daju i tumorski biljezi. U slučaju opterećujuće obiteljske anamneze ili rizičnih faktora u pojedinih pacijenata, neki tumorski biljezi mogu se koristiti u svrhu probira, kao što je na primjer PSA, tumorski biljeg prostate. Drugi je pak primjer određivanje prisustva krvi u stolici – ovaj test, ako je negativan, ima visoku negativnu prediktivnu vrijednost, tj. upućuje na to da dalje pretrage nisu neophodne.
S obzirom na ograničenu osjetljivost i specifičnost, tumorski biljezi nisu sigurna potvrda maligne bolesti čak i kada je nalaz pozitivan. Važno je znati da tumorski biljezi mogu ukazati na potencijalni tumorski rast, pa je važno pratiti brzinu promjene tumorskog biljega. Isto tako, negativan nalaz tumorskih biljega ne isključuje sasvim postojanje tumora, pa su i u ovom slučaju redoviti pregled nužni. Ovisno o vrsti, te o visini tumorskog biljega koji je prisutan, može se govoriti o boljoj ili lošijoj prognozi. Krajnji ishod uvijek ovisi o mnogim čimenicima, ali neki tumorski biljezi ponekad daju i informaciju o tome koliko je pojedini tumor agresivan. Pacijentu s dijagnosticiranom malignom bolešću povećanje tumorskog biljega može ukazati na širenje / metastaziranje tumora u druge organe i tkiva ili dati uvid koliko su se metastaze proširile.
Sustavnom kontrolom tumorskih bilijega tijekom vremena, provjerava se i učinkovitost terapije i oporavka te eventualna ponovna pojava maligne bolesti. Ovo je najvažnija uporaba tumorskig biljega. Većina tumorskih markera određuje se imunokemijskim metodama. Riječ je o analizama koje se rade na principu antigen-antitijelo i izričito ovise o proizvođaču testa. Kako je riječ o relativno novoj metodologiji, a koju su pojedini proizvođači razvijali zasebno, važno je znati da rezultati nalaza istog biljega, izrađeni drugačijom metodom, nisu usporedivi. Dodatno, kad se u praćenju recidiva bolesti treba bilježiti i najmanja promjena vrijednosti, tad se čak preporučuje analizu uvijek raditi u istom laboratoriju. Na kraju je potrebno napomenuti da svaka osoba ima svoju "bazičnu vrijednost" pojedinog tumorskog biljega. Najčešće je ova vrijednost u granicama očekivanih vrijednosti za zdravu populaciju, no može biti i nešto iznad područja referentnih vrijednosti.
Tumorski biljezi u ginekologiji
Različiti tumorski biljezi su ključni za različite životne dobi pacijentica.
- U juvenilnoj i adolescentnoj dobi određuju se tumorski biljezi karakteristični za tumore zametnog epitela, koji su najčešći u toj dobi: LDH, AFP i HCG. Ovakav protokol je važan ako se nađe miješani ili pretežno solidni tumor jajnika.
- U reprodukcijskoj dobi treba odrediti CEA, CA 19 9 i CA 125 iako su ova dva posljednja uglavnom visoko osjetljiva i nisko specifična. Ipak vrlo visoke vrijednosti CA 125 ili CA 19 9 upućuju na ozbiljnu sumnju na zloćudni karakter tumora jajnika.
- U žena u postmenopauzi CA 125 je visoko specifičan za maligni tumor jajnika, a visoki inhibin ili povišeni estradiol ukazuju na mogućnost da se radi o granuloza-staničnom tumoru.
- HE4 i ROMA indeks je tumorski biljeg za karcinom jajnika u reproduktivnoj dobi.
Alfa-fetoprotein
Alfa-fetoprotein se stvara u jetri i žumanjčanoj vreći fetusa. Povišene vrijednosti prate tumore jajnika (tumore zametnog epitela), ali se nalaze i u 70% osoba s primarnim karcinomom jetre. Prolazno povišene vrijednosti mogu se naći i u nezloćudnih bolesti (hepatitis, ciroza, trudnoća). Očekivane vrijednosti za zdravu populaciju su od 0-6,2 ng/mL. 99% zdravih ispitanika ima vrijednost nižu od 8,6 ng/mL.
CA 125
Najveća vrijednost mu je u dijagnostici i praćenju liječenja bolesnica s karcinomom jajnika. Rasap drugih tumora trbušnih organa po trbušnoj šupljini može biti praćen povišenim vrijednostima CA 125 u krvi. Postoji dobra korelacija između CA 125 i veličine tumorske mase. Osim kod karcinoma jajnika povišene vrijednosti nalaze se u bolesnica s karcinomom dojke, cerviksa, endometrija, debelog crijeva i pluća. Povišene vrijednosti nalaze se i kod nekih dobroćudnih bolesti - endometrioza, ciste jajnika, upala jajnika i jajovoda, upala potrbušnice i akutne upale gušterače. Normalne vrijednosti za zdravu populaciju žena (95 centila) su od 0-35 IJ/ml. 99,8% zdravih osoba ili osoba oboljelih od nemalignih bolesti imaju vrijednosti niže od 65 IJ/ml.
CA 19 9
CA 19 9 je uz CA 125 je koristan biljeg kod sumnje na karcinom jajnika. Osim kod raka jajnika povišene vrijednosti se nalaze kod raka žučnog sustava, gušterače, debelog crijeva i rektuma. Povišene vrijednosti su moguće i kod nezloćudnih bolesti (šećerna bolest, ciroza, hepatitis, cistična fibroza). Normalne vrijednosti za zdravu populaciju (95 centila) su od 0-37 IJ/ml. 97% zdravih ispitanika ima vrijednost nižu od 40 ng/mL.
CEA
Karcinoembrionalni antigen čija je povišena razina najčešće povezana s zloćudnim bolestima probavnog sustava, pacijentica s rakom dojke (ne prelazi peterostruko gornju granicu), te raka jajnika uz CA 19-9 (mucinozni tumori jajnika).
Od nezloćudnih bolesti povišenje CEA može se prolazno naći kod alkoholom izazvane ciroze jetre, ulcerativnog kolitisa, polipa rektuma, hepatitisa te bolesti pluća. Razina je povišena i u krvi pušača, a očekivane vrijednosti tog biljega rastu i s godinama.
Normalne vrijednosti za zdravu populaciju (95 centila) su od 0-3,4 ng/ml.
Beta HCG
Beta subjedinica humanog korionskog gonadotropina se javlja kod tumora zametnih stanica. Povišene vrijednosti se nalaze i u trudnoći. Očekivane vrijednosti kod žena izvan trudnoće su od 0-4 mIJ/mL.
HE4 i ROMA indeks
HE4 / Human Epididymal Protein je novi tumorski biljeg koji se zajedno s CA 125 koristi u dijagnosticiranju i praćenju bolesnica s karcinomom jajnika. Kao i CA 125, niti HE4 nije opravdano koristiti za probir karcinoma jajnika u svih žena. Pojedinačno gledano, HE4 je osjetljiviji i specifičniji tumorski biljeg za otkrivanje karcinoma jajnika od CA 125, poglavito u ranijim fazama razvoja tumora kada bolest nema izražene simptome. Ipak, najbolji uspjeh otkrivanja karcinoma jajnika postiže se istovremenim određivanjem oba ova tumorska biljega.
ROMA indeks / Risk of Ovarian Malignancy Algorithm je matematički izračun vjerojatnosti, odnosno rizika za karcinom jajnika kod žena u kojih je istovremeno izmjerena koncentracija HE4 i CA 125 u krvi. Ova pretrage se radi prije početka terapije karcinoma jajnika, za vrijeme i nakon njegovog liječenja, ali i kada pregled transvaginalnim ultrazvukom ili pozitivna obiteljska anamneza (karcinom dojke ili jajnika u užoj obitelji) ukažu na povećan rizik karcinoma jajnika.
HE4 može biti lažno povišen kod žena sa značajno oštećenom funkcijom jetre i/ili bubrega, dok je CA 125 povišen u vrijeme menstrualnog krvarenja. ROMA izračun nije pouzdan kod žena koje su trenutno na kemoterapiji kao i kod onih koje su mlađe od 18 godina.
Dr. Vesna Harni
