Mamografija i ultrazvuk dojki

Datum zadnje izmjene: 13. 04. 2024.

Cilj svih preventivnih pregleda dojke je pronaći tumor u najranijoj fazi razvitka, kada je njegovo izlječenje gotovo 100%. S obzirom na učestalost karcinoma dojke i činjenicu da u dobi od 20 godina obolijeva samo jedna od 2.500 žena, u četrdesetim godinama jedna od 63 žene i u pedesetim jedna od 28 žena / National Cancer Institute USA, osobita pozornost se posvećuje ženama starijim od 50 godina.

Preporuke Hrvatske lige za borbu protiv karcinoma dojke glase:

mlade djevojke trebaju početi sa samopregledom dojki već od 20. godine života (jedanput mjesečno između 5. i 10. dana menstruacijskog ciklusa),
nakon 25. odnosno 30. godine života preporučuje se jedanput godišnje obaviti klinički i ultrazvučni pregled dojki,
s 40 godina potrebno je obaviti tzv. bazalnu mamografiju, uz ultrazvučne kontrole svakih 6 mjeseci do godinu dana. Mamografija se potom preporučuje svake dvije godine.
nakon 50. godine života preporučuje se obaviti mamografiju jedanput godišnje.

Mamografija

Mamografija je najučinkovitija, neinvazivna, rendgenska metoda pregleda dojki, pri čemu se koristi specijalno građen rendgenski aparat (mamograf), kojeg odlikuje posebno konstruirana rendgenska cijev koja emitira zrake male energije (oko 20 kV). Upotrebljava se kao klinička mamografija - u dijagnostici nejasnih kliničkih nalaza kod simptomatskih pacijentica, mamografija za rano otkriće karcinoma dojke - u dijagnostici klinički okultnog karcinoma i kao screening mamografija - metoda probira kod asimptomatskih pacijentica.

Razlikuju se nativna mamografija, kod koje se obavlja snimanje dojki bez uporabe dodatnih pomoćnih ili kontrastnih sredstava, MR-mamografija i scinti-mamografija. Kod nativne mamografije vrlo je važno pravilno namještanje dojki kod snimanja. Pri tome se obvezatno koriste dva položaja: profilni i kraniokaudalni. Veoma je bitno prikazati cijelu dojku, jer se tumori mogu nalaziti blizu stijenke prsnog koša i ostati neotkriveni. Kod masovne primjene mamografije javlja se problem tumačenja, procjene i podjele nalaza. Da bi se postigla jednoznačnost u tumačenju nalaza, razvijen je sustav kategoriziranja nalaza nazvan Breast Imaging Reporting and Data System / BI-RADS, koji je i u nas prihvaćen.

Prema tom sustavu razlikuju se sljedeće kategorije:

BI-RADS 0 – nejasan nalaz, potrebne su dodatne pretrage ili usporedba s ranijim mamogramima kako bi se ustanovila priroda promjene, ultrazvuk dojki, te daljnja obrada prema nalazu.
BI-RADS 1 – negativan nalaz, tj. bez uočljivih promjena, ali ne otklanja potrebu daljnih redovitih kontrola, pogotovo ako je riječ o osobi starijoj od 40.godina
BI-RADS 2 - benigni nalaz, tj. nalaz zasigurno dobroćudnih promjena. Obično se radi o cisti ili dobroćudnom fibroadenomu, koji ne zahtijevaju nužno liječenje ako nisu preveliki. Kao i u slučaju BI-RADS 1 ostaje potreba redovitih kontrola.
BI-RADS 3 – vjerojatno benigni nalaz, tj. nalaz najvjerojatnije benignih promjena. Pacijentica treba biti upućena na ultrazvuk dojki ili kontrolno mamografsko snimanje i pregled u razdoblju od tri do šest mjeseci.
BI-RADS 4 – suspektna (sumnjiva) promjena. Potrebna je što brža daljnja citološka ili patohistološka obrada da bi se potvrdila ili isključila sumnja, te da bi se pacijentica što prije operirala - ako se radi o karcinomu dojke.
BI-RADS 5 – visoko suspektna maligna promjena. Nalaz koji najvjerojatnije upućuje na rak dojke. Uglavnom se radi biopsija i brzo kirurško odstranjenje promjene ili dojke.
BI-RADS 6 – dijagnosticiran rak dojke. Treba odmah planirati kirurško, onkološko i radioterapijsko liječenje

Dijagnostička točnost ove metode procjenjuje se na 85 - 90%. Ako se nešto na mamogramu (rendgenska snimka dojki) naziva vjerojatno dobroćudnim izgledi da će to biti karcinom manji su od 2%. Postotak lažno pozitivnih mamograma (koji pokazuju nešto abnormalno kad toga nema) je 6 - 10%. Galaktografija je vrsta mamografije kada se koristi kontrastno sredstvo koje se ubrizgava u mliječne kanaliće. Tehnika je osobito pogodna kod patološkog iscjetka iz bradavica dojke. Digitalna mamografija koristi kompjutorsku sliku dojke, dobivenu nakon konverzije rendgenskog snimka u digitalnu sliku. Pri tome kompjutorska tehnika osobito omogućava proučavanje detalja slike, koji se po potrebi mogu uvećavati ili isijecati i uspoređivati s ranijim nalazima.

Računa se da je redovitim pregledima i mamografijom moguće smanjenje smrtnosti od karcinoma dojke za oko 30%. U kolektivu pacijentica starijih od 50. godina još je izraženiji i jasniji uspjeh screeninga. Nasuprot tomu, uspjeh je daleko niži kod žena ispod 50. godina starosti, a osobito u dobi ispod 40 godina. Tkivo dojke je kod mnogih žena u kasnim 30-im i ranim 40-im godinama previše zgusnuto, i apsorpcija rendgenskih zraka visoka, pa mamogrami nisu od velike koristi. Stoga je osobito kod mlađih žena ultrazvuk dojke prikladnije dijagnostičko sredstvo i od veće pomoći nego mamografija.

MR-mamografija / MRM

MR mamografija koristi tehniku magnetske rezonancije. Pri tome pacijentica leži na specijalno konstruiranom ležaju u položaju na trbuhu. Radi se 30 do 50 presjeka prije i nakon iniciranja paramagnetskog kontrastnog sredstva (Gd-DTPA). Radi se o izvanrednoj metodi čija dijagnostička točnost leži oko 98% za invazivne malignome preko 4 mm.

Osobito je omiljena tehika u diferencijalnoj dijagnostici recidiva, odnosno ožiljkastih promjena na dojci, multifokalnih ili bilateralnih promjena, u procjeni preoperativnih rezultata kod neoadjuvantne primjene kemoterapije ili zračenja, kod negativnog nalaza mamografije i pozitivne punkcije limfnih čvorova aksile, kao i kod dojki s implantatima, gdje je nativna mamografija nemoćna. MRM nije screening metoda zbog nejasne specifičnosti, i visoke učestalosti pozitivnih rezultata kod dobroćudnih nalaza dojke (fibroadenom, proliferirajuća mastopatija, adenoza i upala dojke).

Scinti-mamografija

Scintigrafija dojki je nuklearno-medicinska pretraga, što znači da se radioaktivna test-supstanca (methoxy-isobutyl-isonitril MIBI vezan na tehnecij-99m) inicira intravenski i potom prati njeno nakupljanje u dojkama. Tumorske stanice vezuju Tc-99m-MIBI u velikoj količini, što je potom lako uočljivo na mamogramu. Osjetljivost ove metode je 80 - 96% i specifičnost 84 - 100%, a primjena je ograničena kod vrlo malih karcinoma. Osobito se preporuča kod mladih pacijentica s vrlo gustim žljezdanim parenhimom, gdje je nalaz nativne mamografije negativan.

Ultrazvuk dojki

Ultrazvučna je tehnika pregleda tkiva dojke putem zvučnih valova visoke frekvencije (ultrazvučni valovi) koji prolaze kroz dojku, odbijaju se različitom brzinom od struktura dojke i vraćaju do sonde, odnosno ekrana gdje se očitavaju njihovi povratni odjeci. Neki stručnjaci tvrde da će ultrazvuk visoke rezolucije (sonde 10 - 13 MHz) postati prvi izbor u otkrivanju invazivnog karcinoma dojke, dok će mamografija biti rezervirana za lokaliziranje intraduktalnog karcinoma, odnosno njegovih neinvazivnih formi.

Ultrazvučni pregled je od neprocjenjive vrijednosti u diferencijaciji između solidnih i cističnih promjena, kao i za razjašnjenja opipljivih kvržica u dojci. Sa sigurnošću od gotovo 98% pomoću ultrazvuka se može razlikovati radi li se o dobroćudnoj ili zloćudnoj kvržici. Ukoliko postoji ikakva dvojba o prirodi nalaza, pod ultrazvučnim vodstvom može se načiniti aspiracija ili biopsija kako bi se dobile nove dijagnostičke i često prognostičke činjenice.

Prava vrijednost ultrazvučnog pregleda dojki je kod mladih žena s mastopatijom, kod žena s postoperativnim ožiljcima, ožiljcima nakon terapije zračenjem, kod žena s hormonskom nadomjesnom terapijom, kao i žena sa silikonskim implantatima. Uporaba color-Doppler tehnike kod ultrazvučnog pregleda dojki omogućuje uočavanje patoloških obrazaca vaskularizacije kod solidnih ili cističnih tvorbi.

Mamografija i ultrazvuk dojki danas predstavljaju metode koje se sve više međusobno dopunjuju - komplementarne metode, od kojih svaka ima svoje mjesto u dijagnostici promjena dojke.

dr. Vesna Harni