Astma i trudnoća

Astma je kronična difuzna upala dišnih putova izazvana različitim podražajima koji dovode do djelomičnog ili potpunog, ali privremenog suženja bronha. U okolnostima trudnoće, kada je ne samo trudnica već cijela obitelj odgovorna za za još jedno živo biće, sve što se događa s trudnicom dobiva još veći značaj i težinu.

Astma je najčešća kronična bolest dječje dobi i među prvih pet najčešćih kroničnih stanja odraslih osoba, od koje boluje 4 – 6 % pučanstva. Prirodni tijek astme pokazuje varijabilnost, što znači da nakon razdoblja poboljšanja često slijedi pogoršanje. Obilježena je napadajima kašlja, otežanog disanja / dispneja, stezanja u prsištu i piskanja / wheezing.Simptomi astme mogu pratiti dnevni ritam, a obično se pogoršaju u noćnim satima i pred jutro.

Od astme boluje 4-7% ukupnog svjetskog stanovništva, a pojavnost bolesti je u stalnom porastu. Nastanak astme ovisi o međudjelovanju većeg broja gena i vanjskih faktora u koje ubrajamo prašinu, grinje, životinjske dlake, plijesan, pelud, prehrana siromašna vitaminom C, E i omega-3 masnim kiselinama, pušenje, zagađenost zraka.

Dijagnoza astme temelji se na anamnezi, fizikalnom pregledu i testovima plućne funkcije, rentgenogramu pluća i alergološkim testovima.
 

• Blaga povremena astma: dnevni simptomi trajanja do dva dana, noćni simptomi do dva puta mjesečno, pogoršanja u trajanju od nekoliko sati do dana.
• Blaga trajna astma: dnevni simptomi češći od dva puta, ali ne svakodnevno, noćni simptomi češći od dva puta mjesečno, pogoršanje ponekad ograničava aktivnost.
• Umjerena trajna astma: svakodnevni napadi, noćni simptomi više od jedanput, pogoršanja ograničavaju aktivnost i mogu trajati danima, potreba za svakodnevnim uzimanjem inhalacijskog kratkodjelujućeg beta-agonista.
• Teška trajna astma: stalni simptomi, učestali noćni simptomi, česta pogoršanja, ograničena tjelesna aktivnost.

• kontrola nad pokretačima astme:
  • izbjegavanje alergena: izbaciti iz kuće tepihe, zavjese, tapecirani namještaj i plišane igračke, drugdje zbrinuti kućne ljubimce, održavati higijenu madraca i posteljine, svakodnevno tuširanje i pranje kose osobito u sezoni pojačane cvatnje
  • prestanak pušenja
  • regulacija tjelesne težine
  • izbjegavanje tjelesnih napora u hladnoj i suhoj sredini
  • izbjegavanje stresa i jakih emotivnih reakcija (uznemirenost, ljutnja i uzbuđenje pokreću astmatsku reakciju)
  • pravovremeno liječenje respiratornih infekcija
  • kod gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB) povisiti uzglavlje za petnaestak centimetara, uzimati manje obroke, koristiti antacide ili blokatore H2 receptora.
  • izbjegavanje crnog vina (osobe osjetljive na sulfite)
  • izbjegavanje jakih mirisa
  • izbjegavati lijekove koji mogu izazvati napadaj (nesteroidni antireumatici, neselektivni blokatori beta-receptora)
• redovito i pravilno korištenje terapije koja se prilagođava težini bolesti
• edukacija bolesnika
• vježbe disanja
• svim pacijentima kratkodjelujući beta-agonist olakšava smetnje.

Astma je najčešća opstruktivna plućna bolest koja se javlja u 0.4-1.3% trudnica. U trudnoći se događaju fiziološke promjene sluznice dišnog sustava, radi kojih se mijenja podnošenje pojedinih plućnih bolesti, pa tako i astme. Zbog djelovanja hormona, prvenstveno estrogena, u trudnoći se javljaju povećana prokrvljenost i oticanje dišne sluznice (osjećaj začepljenosti nosa) uz pojačano stvaranje sluzi.

Povećanjem maternice nastaju anatomske promjene prsnog koša. Pri disanju veću ulogu ima ošit (dijafragma) nego prsni koš, a nastaju i određene promjene u plućnoj funkciji i ventilaciji. Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB) koja je izrazito česta u trudnoći, može pogoršati astmu.

U trećine trudnica astma se pogorša, u trećine poboljša, a u trećine bude bez promjena.

Za porodništvo je važna povezanost astme s čimbenicima kao što su pretilost trudnice, mlađa dob majke, slaba ishrana trudnice, izloženost duhanskom dimu, prijevremeni porođaj, niska porođajna težina, kratkotrajno dojenje.

Loše kontrolirana astma povećava opasnost pojave preeklampsije/eklampsije, prijevremenog porođaja, zastoja u rastu ploda, vaginalnog krvarenja i perinatalnog mortaliteta. Slabo kontrolirana astma i hipoksija predstavljaju rizik za dijete i opasniji su od lijekova koji se primjenjuju za liječenje astme.Kod bolesnica sa simptomatskom astmom, najveće tegobe očekuju se od 24. do 36. tjedna trudnoće.

Astma se u trudnoći liječi uobičajenim lijekovima za astmu. Svako akutno pogoršanje astme treba liječiti kortikosteroidima parenteralno, postići odgovarajuću oksigenaciju, a nakon stabilizacije bolesti nastavlja se oralna terapija.

Sedativi su kontraindicirani, mukolitici / sredstva za razrjeđivanje sluzi mogu pogoršati bronhospazam, dok antihistaminici nemaju mjesta u terapiji astme.

Uz dobru kontrolu astme, ishod trudnoće je obično dobar. Dobra kontrola astme u trudnoći znači da trudnica može obavljati svakodnevne aktivnosti bez astmatskih tegoba i prespavati noć bez buđenja radi astme. Osnovni pokazatelj stanja bolesti dobiva se analizom plućne funkcije spirometrijom.

• bronhodilatatori (skupina C) koriste se za simptomatsko liječenje astme u trudnoći:
  • beta-agonisti kratkog djelovanja: salbutamol (Ventolin), bitolterol, levsalbutamol, pirbuterol
  • beta-agonisti dugog djelovanja: salmeterol, formoterol
  • antikolinergici (skupina B): ipratropij
• kortikosteroidi (skupina C) koriste se za kontrolu astme:
  • inhalacijski: beklometazon, budezonid, flunisolid, flutikazon, triamcinolon
  • sistemski: metilprednizolon, prednizolon, prednizon
• modifikatori leukotrijena: montelukast (skupina B), zafirlukast (skupina C), zileuton (skupina C)
• metilksantini (skupina C): teofilin, aminofilin
• stabilizatori mastocita: kromolin, nedokromil
• fiksne kombinacije lijekova: ipratropij i salbutamol, flutikazon i salmeterol

Astmu u trudnoći treba pravilno liječiti bez straha od učinka lijekova na fetus, a davati treba najmanju djelotvornu dozu. Antiastmatici nisu pokazali štetne učinke na fetus.

Poliklinika Harni