Astma i trudnoća
Astma je kronična difuzna upala dišnih putova izazvana različitim podražajima koji dovode do djelomičnog ili potpunog, ali privremenog suženja bronha. U okolnostima trudnoće, kada je ne samo trudnica već cijela obitelj odgovorna za za još jedno živo biće, sve što se događa s trudnicom dobiva još veći značaj i težinu.
Astma je najčešća kronična bolest dječje dobi i među prvih pet najčešćih kroničnih stanja odraslih osoba, od koje boluje 4 – 6 % pučanstva. Prirodni tijek astme pokazuje varijabilnost, što znači da nakon razdoblja poboljšanja često slijedi pogoršanje. Obilježena je napadajima kašlja, otežanog disanja / dispneja, stezanja u prsištu i piskanja / wheezing.Simptomi astme mogu pratiti dnevni ritam, a obično se pogoršaju u noćnim satima i pred jutro.
Od astme boluje 4-7% ukupnog svjetskog stanovništva, a pojavnost bolesti je u stalnom porastu. Nastanak astme ovisi o međudjelovanju većeg broja gena i vanjskih faktora u koje ubrajamo prašinu, grinje, životinjske dlake, plijesan, pelud, prehrana siromašna vitaminom C, E i omega-3 masnim kiselinama, pušenje, zagađenost zraka.
Dijagnoza astme temelji se na anamnezi, fizikalnom pregledu i testovima plućne funkcije, rentgenogramu pluća i alergološkim testovima.
- Blaga povremena astma: dnevni simptomi trajanja do dva dana, noćni simptomi do dva puta mjesečno, pogoršanja u trajanju od nekoliko sati do dana.
- Blaga trajna astma: dnevni simptomi češći od dva puta, ali ne svakodnevno, noćni simptomi češći od dva puta mjesečno, pogoršanje ponekad ograničava aktivnost.
- Umjerena trajna astma: svakodnevni napadi, noćni simptomi više od jedanput, pogoršanja ograničavaju aktivnost i mogu trajati danima, potreba za svakodnevnim uzimanjem inhalacijskog kratkodjelujućeg beta-agonista.
- Teška trajna astma: stalni simptomi, učestali noćni simptomi, česta pogoršanja, ograničena tjelesna aktivnost.
- kontrola nad pokretačima astme:
- izbjegavanje alergena: izbaciti iz kuće tepihe, zavjese, tapecirani namještaj i plišane igračke, drugdje zbrinuti kućne ljubimce, održavati higijenu madraca i posteljine, svakodnevno tuširanje i pranje kose osobito u sezoni pojačane cvatnje
- prestanak pušenja
- regulacija tjelesne težine
- izbjegavanje tjelesnih napora u hladnoj i suhoj sredini
- izbjegavanje stresa i jakih emotivnih reakcija (uznemirenost, ljutnja i uzbuđenje pokreću astmatsku reakciju)
- pravovremeno liječenje respiratornih infekcija
- kod gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB) povisiti uzglavlje za petnaestak centimetara, uzimati manje obroke, koristiti antacide ili blokatore H2 receptora.
- izbjegavanje crnog vina (osobe osjetljive na sulfite)
- izbjegavanje jakih mirisa
- izbjegavati lijekove koji mogu izazvati napadaj (nesteroidni antireumatici, neselektivni blokatori beta-receptora)
- redovito i pravilno korištenje terapije koja se prilagođava težini bolesti
- edukacija bolesnika
- vježbe disanja
- svim pacijentima kratkodjelujući beta-agonist olakšava smetnje.
Astma je najčešća opstruktivna plućna bolest koja se javlja u 0.4-1.3% trudnica. U trudnoći se događaju fiziološke promjene sluznice dišnog sustava, radi kojih se mijenja podnošenje pojedinih plućnih bolesti, pa tako i astme. Zbog djelovanja hormona, prvenstveno estrogena, u trudnoći se javljaju povećana prokrvljenost i oticanje dišne sluznice (osjećaj začepljenosti nosa) uz pojačano stvaranje sluzi.
Povećanjem maternice nastaju anatomske promjene prsnog koša. Pri disanju veću ulogu ima ošit (dijafragma) nego prsni koš, a nastaju i određene promjene u plućnoj funkciji i ventilaciji. Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB) koja je izrazito česta u trudnoći, može pogoršati astmu.
U trećine trudnica astma se pogorša, u trećine poboljša, a u trećine bude bez promjena.
Za porodništvo je važna povezanost astme s čimbenicima kao što su pretilost trudnice, mlađa dob majke, slaba ishrana trudnice, izloženost duhanskom dimu, prijevremeni porođaj, niska porođajna težina, kratkotrajno dojenje.
Loše kontrolirana astma povećava opasnost pojave preeklampsije/eklampsije, prijevremenog porođaja, zastoja u rastu ploda, vaginalnog krvarenja i perinatalnog mortaliteta. Slabo kontrolirana astma i hipoksija predstavljaju rizik za dijete i opasniji su od lijekova koji se primjenjuju za liječenje astme.Kod bolesnica sa simptomatskom astmom, najveće tegobe očekuju se od 24. do 36. tjedna trudnoće.
Astma se u trudnoći liječi uobičajenim lijekovima za astmu. Svako akutno pogoršanje astme treba liječiti kortikosteroidima parenteralno, postići odgovarajuću oksigenaciju, a nakon stabilizacije bolesti nastavlja se oralna terapija.
Sedativi su kontraindicirani, mukolitici / sredstva za razrjeđivanje sluzi mogu pogoršati bronhospazam, dok antihistaminici nemaju mjesta u terapiji astme.
Uz dobru kontrolu astme, ishod trudnoće je obično dobar. Dobra kontrola astme u trudnoći znači da trudnica može obavljati svakodnevne aktivnosti bez astmatskih tegoba i prespavati noć bez buđenja radi astme. Osnovni pokazatelj stanja bolesti dobiva se analizom plućne funkcije spirometrijom.
- bronhodilatatori (skupina C) koriste se za simptomatsko liječenje astme u trudnoći:
- beta-agonisti kratkog djelovanja: salbutamol (Ventolin), bitolterol, levsalbutamol, pirbuterol
- beta-agonisti dugog djelovanja: salmeterol, formoterol
- antikolinergici (skupina B): ipratropij
- kortikosteroidi (skupina C) koriste se za kontrolu astme:
- inhalacijski: beklometazon, budezonid, flunisolid, flutikazon, triamcinolon
- sistemski: metilprednizolon, prednizolon, prednizon
- modifikatori leukotrijena: montelukast (skupina B), zafirlukast (skupina C), zileuton (skupina C)
- metilksantini (skupina C): teofilin, aminofilin
- stabilizatori mastocita: kromolin, nedokromil
- fiksne kombinacije lijekova: ipratropij i salbutamol, flutikazon i salmeterol
Astmu u trudnoći treba pravilno liječiti bez straha od učinka lijekova na fetus, a davati treba najmanju djelotvornu dozu. Antiastmatici nisu pokazali štetne učinke na fetus.
Poliklinika Harni