Srčane bolesti i trudnoća

Trudnice sa srčanim bolestima imaju čak 100 puta veću smrtnost nego zdrave trudnice, podatci su koje navodi Registar trudnica sa srčanim bolestima. Registar je online objavio časopis European Heart Journal 2012. godine, uspostavljen je od strane Europskog kardiološkog društva, kao prvi korak u smanjivanju povećane stope smrtnosti trudnica s bolestima srca. Bolesti srca najveći su uzrok umiranja u trudnoći i imaju tri puta veću stopu smrtnosti od duboke venske tromboze i šest puta veću od krvarenja u trudnoći.

Premda svijest o ovome problemu stalno raste, još uvijek moramo učiniti mnogo. Jedna od najvažnijih poruka jest ta da žena koja ima srčanu bolest treba dobiti odgovarajuću skrb, a tada će i stopa komplikacija biti vrlo niska. Ključno je ženu s bolesnim srcem uputiti na pregled specijalisti kardiologu, tako da može pravovremeno dobiti svu potrebnu terapiju i imati redoviti nadzor tijekom cijele trudnoće.

Glavni problem u dijagnostici srčanih bolesti u trudnoći je što simptomi bolesti srca često oponašaju simptome trudnoće, primjerice umor, ostajanje bez daha i žgaravica, a i sami ginekolozi ne misle na bolesti srca. Savjetuje se češće upućivanje trudnica kardiolozima, osobito sada kada je sve više trudnica starije dobi, pretilo, s dijabetesom ili hipertenzijom. Srčane bolesti se često manifestiraju kratkoćom daha, pritiskom i boli u prsima, pa uz navedene čimbenike rizika, ove trudnice treba uputiti kardiologu na konzilijarni pregled.

Registar trudnica sa srčanim bolestima nastao je između 2007. i 2011. i obuhvaća 1.321 trudnicu s bolestima srca iz 28 zemalja. Danas je poznat kao European Registry on Pregnancy and Heart Disease. U 66% upisanih trudnica radilo se o prirođenim bolestima srca, u 25% o bolestima srčanih zalistaka, u 7% o kardiomiopatiji, a u 2% o ishemičnoj bolesti srca.

Analiza podataka iz registra pokazala je majčinski mortalitet od 1% u usporedbi s 0.007% u zdravoj populaciji. Međutim, nađene su jasne razlike u ishodima trudnica u odnosu na dijagnozu bolesti srca, najlošiju prognozu imale su trudnice s kardiomiopatijom, a te su trudnice imale i najveću stopu zatajenja srca i ventrikularne aritmije. Poslijeporođajno krvarenje bilo je značajno češće u žena s bolestima srčanih zalistaka, vjerojatno zbog korištenja oralnih antikoagulansa. 

Kao što se i očekivalo, postojala je velika razlika u stopi fetalnog mortaliteta u razvijenim zemljama (0.6%) u odnosu na zemlje u razvoju (3.9%). Smrt fetusa tijekom trudnoće bila je 5 puta veća u žena sa srčanim bolestima (1.7% naprema 0.35% u zdravoj populaciji), a smrt djeteta unutar 30 dana od porođaja bila je 1.5 puta veća (0.6% naprema 0.4%).

Neke žene niti ne znaju da imaju bolesno srce, sve dok to ne postane očito tijekom trudnoće. Primjerice, kardiomiopatija se ne mora razviti do trudnoće, a neke žene koje imaju prirođenu bolest srca za od djetinjstva, ipak tijekom vremena mogu izmaknuti kontroli. U nekim zemljama, primjerice Indiji i Egiptu, u kojima su žene pod velikim društvenim opterećenjem da moraju imati djecu, čak i ako znaju za bolest srca, često ne traže pomoć u strahu da će im tada liječnici zabraniti trudnoću.

Bolest srčanih zalistaka kao posljedica reumatske groznice puno je češća u zemljama u razvoju, dok je u Velikoj Britaniji i drugim razvijenim zemljama uglavnom ograničena na useljeničku populaciju. Srčana bolest je glavni uzrok neobstetričnog majčinog morbiditeta i smrtnosti. Briga o visokorizičnim pacijenticama zahtijeva timski pristup uključujući opstetričara, kardiologa i anesteziologa.

Procjena rizika

Procjena rizika bolesnica sa srčanom bolešću mora se obaviti primjenom kliničkih, elektrokardiografskih i ehokardiosonografskih podataka. Povišeni moždani natriuretski peptid ('Brain natriuretski peptid'- BNP) tijekom trudnoće pokazao se kao preditor kardiovaskularnih događaja. Razine BNP-a treba tumačiti u kliničkom kontekstu tijekom trudnoće, jer se razine općenito povećavaju oko dvostruko tijekom nekomplicirane trudnoće. Negativan BNP je koristan za isključivanje zatajenja srca.

Žene u reproduktivnoj dobi mogu imati ventrikularnu disfunkciju iz brojnih razloga: prethodne virusne infekcije, HIV infekcije, periporođajna kardiomiopatija ili kardiomiopatija izazvana uporabom droge ili lijekove (npr, kokain, doksorubicin).

Žene s prethodnom periporođajnom kardiomiopatijom u kojih se funkcija lijevog ventrikula vratila u normalu i dalje ostaju pod značajnim rizikom od morbiditeta tijekom naknadnih trudnoća.

Većina trudnica sa srčanim bolestima porađa se vaginalno obzirom da je srčani rizik manji nego kod carskog reza.

Autori naglašavaju da će se registar trudnica s bolestima srca povećavati tijekom narednih godina. Baza podataka koja će tako nastati omogućit će donošenje zaključaka za ovu specifičnu skupinu trudnica i poboljšati njihovo zbrinjavanje te ishode trudnoća za majku i fetus.

Poliklinika Harni