Kronične bolesti i trudnoća
Žene s kroničnim bolestima trebale bi planirati trudnoću nakon što se postigne optimalna kontrola njihove bolesti. Svaku ženu reproduktivne dobi trebalo bi pitati o planiranju buduće trudnoće u vrijeme kada dolazi na godišnju kontrolu, konzultaciju radi kontracepcije ili konzultacije radi plodnosti.
Cilj prekoncepcijskog savjetovanja je rađanje zdravog djeteta, a bez ugrožavanja ženinog zdravlja, poboljšanja ishoda trudnoće i postizanja što manjeg broja neželjenih trudnoća.
Potrebno je procijeniti postojanje rizičnih faktora za majku i njezino dijete i odgovoriti na pitanja:
- kako će bolest utjecati na trudnoću
- kako će trudnoća utjecati na bolest
Dob prve trudnoće u današnje vrijeme sve više se pomiče, a žene dobi veće od 35 godina imaju određene rizike.
Činjenice:
- plodnost žene smanjuje se s dobi
- veća je učestalost kroničnih bolesti
- kromosomske anomalije češće su uz višu dob, a prvenstveno se to odnosi na trisomije
- povećana je učestalost spontanih pobačaja
- majčine komplikacije u trudnoći kao preeklampsija, gestacijski dijabetes i placenta previja češći su u žena starijih od 35 godina
- veća je učestalost carskog reza
Česte kronične bolesti koje imaju utjecaja na buduću trudnoću su:
- pregestacijski dijabetes (šećerna bolest tip 1 i tip 2)
- epilepsija
- hipertenzija i bolesti srca
- bolesti vezivnog tkiva (sistemski lupus eritematodes, reumatoidni artritis, ankilozirajući spondilitis, sklerodermija, Sjögrenov sindrom)
- astma
- bolesti štitnjače
- bolesti bubrega
- psihijatrijske bolesti
- tromboembolija i trombofilija
Rizici nekromosomskih porođajnih defekata ne povećavaju se s dobi. Za neke žene s kroničnim bolestima, rizik nastanka majčinih i fetalnih komplikacija može biti prevelik da bi se planirala trudnoća, ali danas su to iznimno rijetke okolnosti.
Ginekološke bolesti i trudnoća
Miomi i trudnoća
Leiomiomi su benigni tumori građeni od glatkih mišića. Njihova incidencije u trudnoći je oko 2%, nešto je veća kod žena crne rase. Simptomi ovise o lakalizaciji. Miomi tijekom trudnoće povremeno podliježu degeneraciji (hemoraški infarkt), a tada mogu izazvati bolove, bolnost pri palpaciji, povišenu temperaturu i leukocitozu. Diferencijalno dijagnostički ih je tada teško razlikovati od apendicitisa, abrupcije posteljice, bubrežnog kamenca ili pijelonefritisa. Terapija se sastoji od opservacije i analgetika. U većini slučajeva se simptomi smire za nekoliko dana, ali upala može stimulirati i porod. Rijetko je potreban kirurški zahvat.
Miomi i smanjena plodnost: Submukozni miomi mogu izazvati rane pobačaje, a histeroskopska resekcija mioma poboljšava ishod idućih trudnoća.
Učinak trudnoće na miome: Rast mioma u trudnoći nije moguće predvidjeti. U prvom tromjesečju miomi bez obzira na veličinu, ili ostaju jednaki, ili rastu. Tijekom drugog tromjesečja manji miomi (<6 cm) obično ostaju jednaki, ili rastu, dok se veći smanjuju (down-regulation estrogenskih receptora). U trećem tromjesečju miomi neovisno o svojoj veličini ostaju jednaki ili se smanjuju.
Učinak mioma na trudnoću: Brojne su komplikacije vezane uz postojanje mioma u trudnoći, uključujući prijevremeni porod, abrupciju placente, nepravilne stavove fetusa, opstrukcije pri porodu, potrebu za dovršenjem trudnoće carskim rezom i postpartalno krvarenje. Ukoliko je posteljica smještena u blizini, ili prekriva submukozni miom, povišena je incidencija pobačaja, abrupcije posteljice, prijevremenog poroda i postpartalnog krvarenja. Miomi u donjem uterinom segmentu ili u cerviksu mogu uzrokovati opstrukciju pri porodu.
Dijagnoza: Obzirom da je ponekad teško razlikovati miome od ovarijskog tumora potrebna je dijagnostička obrada koja podrazumijeva ultrazvučni pregled i MRI kojom se može prikazati detaljna anatomija, te veličina i smještaj mioma.
Terapija: Resekcija mioma tijekom trudnoće je općenito kontraindicirana zbog posljedičnog krvarenja. Ukoliko se radi o pedunkularnom miomu, resekcija je ponekad moguća.
Trudnoća nakon resekcije mioma: Ženama kojima je reseciran veliki miom, s velikim defektom miometrija (bez obzira da li je miom sezao do endometrija ili ne) preporuča se trudnoću dovršiti carskim rezom zbog moguće rupture uterusa koja se može ponekad dogoditi i rano u trudnoćo, bez prisustva trudnova.
Tumori jajnika u trudnoća
Incidencija tumorskim masa jajnika u trudnoći varira između 1/100 do 1/2000 trudnoća. Najčešće se radi o benignim cističnim tumorima, a maligni tumori jajnika su iznimno rijetki.
Komplikacije: Stanja koja zahtijevaju hitan postupak su torzija ili krvarenje iz ciste/tumora jajnika. Ukoliko je moguće, preferira se laparoskopija.
Postupak: Mase manje od 6 cm u ranoj trudnoći su obično ciste žutog tijela. Postupak je obično konzervativan, tumor je redovito prati ultrazvučno, ciste manje od 5 cm obično spontano regrediraju. Operativni zahvat se preporuča ukoliko postoji sumnja na torziju ili rupturu ciste, te ukoliko je cista veća od 10 cm (zbog povećanog rizika da je riječ o karcinomu, te povećanog rizika za torziju).
Kontroverzno je kako tretirati ovarijske mase koje su velike 5-10 cm. Ukoliko je cista suspektna (septa, čvorići, papilarne izrasline i solidne komponente unutar ciste) preporuča se operativni zahvat, ali ako je cista nesuspektna tretman može biti konzervativan.
Poliklinika Harni
