Utjecaj zdravog načina života na očekivano trajanje života bez kroničnih bolesti u Kini
U posljednjih 30 godina, očekivano trajanje života u Kini značajno je poraslo, no s tim rastom došla je i sve veća prevalencija kroničnih nezaraznih bolesti, poput kardiovaskularnih bolesti, raka i kroničnih respiratornih bolesti. Napredak u medicini svakako je smanjio smrtnost od ovih bolesti, no sve više ljudi živi s kroničnim zdravstvenim stanjima. Upravo zbog toga, zdrav način života postaje ključan u prevenciji bolesti i produljenju životnog vijeka bez bolesti.
Što je zdravo očekivano trajanje života?
Zdravo očekivano trajanje života odnosi se na godine života koje osoba može očekivati da provede bez značajnih bolesti. Zdrav način života, uključujući nepušenje, umjereno konzumiranje alkohola, redovitu tjelesnu aktivnost, uravnoteženu prehranu i zdravu tjelesnu težinu, ima dokazane koristi. Naime, osobe koje se pridržavaju ovih zdravih navika imaju niži rizik od obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti, raka i kroničnih respiratornih bolesti, kao i manju smrtnost od tih bolesti.
Studija provedena na pola milijuna Kineza u sklopu Kineske Kadoorie Biobank istražila je kako zdrave životne navike utječu na očekivano trajanje života bez kroničnih bolesti. Rezultati su pokazali da su osobe koje su slijedile barem tri od pet zdravih životnih faktora imale značajno dulji život bez kroničnih bolesti, u usporedbi s onima koje su imale lošije životne navike.
Rezultati istraživanja: Koliko godinama zdravlje pobjeđuje?
U istraživanju je sudjelovalo 451,233 sudionika, a njihova prosječna dob na početku studije bila je 51 godina. Studija je pokazala da su sudionici koji su slijedili sve zdrave navike živjeli 6,3 godine dulje bez kroničnih bolesti nego oni koji nisu slijedili niti jednu zdravu naviku. Kod žena je taj broj iznosio 4,2 godine. Iako su žene u prosjeku živjele dulje, muškarci su imali veći broj godina života bez bolesti.
Također, pokazalo se da pretilost ima značajan utjecaj na život s bolestima. Osobe s prekomjernom tjelesnom težinom i abdominalnom pretilošću živjele su gotovo jednako dugo kao one s normalnom tjelesnom težinom, ali su veći dio svog života provele boreći se s bolestima.
Zašto je ovo važno?
Kina se suočava s velikim izazovima zbog starenja populacije i rastuće prevalencije kroničnih bolesti. Zdravi način života može smanjiti pritisak na zdravstveni sustav i poboljšati kvalitetu života stanovništva. Ova studija pokazuje da je zdrav način života ključan za produljenje životnog vijeka bez bolesti, što je cilj kojem teže mnoge zemlje, uključujući Kinu.
Zdrav način života kao rješenje
Dok su zapadne zemlje provele mnoge slične studije, ova kineska studija ističe važnost istraživanja i u drugim dijelovima svijeta, osobito u populacijama koje se suočavaju s drugačijim izazovima. U Kini, gdje su ekološki čimbenici poput onečišćenja zraka također veliki rizik za zdravlje, zdrav način života može pomoći u neutralizaciji tih negativnih utjecaja.
Što možemo naučiti?
Ova studija jasno pokazuje da se ulaganje u zdrav način života isplati. Redovita tjelesna aktivnost, uravnotežena prehrana, izbjegavanje pušenja i umjerenost u konzumaciji alkohola, zajedno sa zdravim tjelesnim indeksom mase, ključni su za dug i kvalitetan život bez bolesti. Iako se većina studija na tu temu provodi na zapadu, ova kineska studija potvrđuje da univerzalni principi zdravog života vrijede svugdje.
Zdrav način života nije samo osobna odgovornost već i ključni cilj za društvo u cjelini. Stvaranjem poticajnih okruženja, omogućavanjem pristupa zdravoj hrani i promoviranjem tjelesne aktivnosti, možemo doprinijeti zdravijoj budućnosti.
Zaključak
Ulaganje u zdrav način života jedan je od najučinkovitijih načina produljenja života bez bolesti. Bilo da živite u Kini ili Hrvatskoj, poruka je jasna – male promjene u životnim navikama mogu rezultirati godinama zdravog života više. Započnite danas – vaš budući ja bit će vam zahvalan!
Healthy lifestyle and life expectancy free of major chronic diseases at age 40 in China
Nat Hum Behav. 2023 July 10; 7(9): 1542–1550. doi:10.1038/s41562-023-01624-7.
Dr. Vesna Harni
