Intenzivna promjena načina života povezana s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti
Zdravo ponašanje povezano je s nižim rizikom za Alzheimerovu bolest, ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem ili ranom Alzheimerovom bolesti, pokazalo je novo istraživanje.
Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne intervencije multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u tri mjere kognicije i funkcije i manje napredovanje u jednoj mjeri u usporedbi s uobičajenom njegom.
Korisne promjene primijećene su i u nekoliko biomarkera, uključujući omjere amiloida beta (Aβ) u plazmi 42/40, koji su porasli za 6,4% u intervencijskoj skupini i pali za 8,3% u kontrolnoj skupini (P = 0,003).
"Oprezno sam optimističan i vrlo ohrabren ovim otkrićima, koja bi mnogima mogla dati novu nadu i nove izbore", Dean Ornish, dr. med., klinički profesor medicine na Sveučilištu Kalifornija u San Franciscu te osnivač i predsjednik Preventive Medicinski istraživački institut, Sausalito, Kalifornija, rekao je u intervjuu.
Ornish i kolege ranije su izvijestili da je program načina života doveo do regresije koronarne ateroskleroze. Međutim, ovo je prvo randomizirano kontrolirano ispitivanje koje pokazuje da intenzivne promjene načina života mogu značajno poboljšati kogniciju i funkcioniranje u ranoj fazi Alzheimerove bolesti, rekao je.
Nalazi su objavljeni online 7. lipnja 2024. u Alzheimer's Research & Therapy.
Opsežna intervencija u načinu života
U studiju faze 2, 51 pacijent, u dobi od 45 do 90 godina, s blagim kognitivnim oštećenjem ili ranom demencijom zbog Alzheimerove bolesti i rezultatom Montrealske kognitivne procjene ≥ 18 bio je uključen između rujna 2018. i lipnja 2022.
Pacijenti su nasumično raspoređeni da primaju intervenciju ili uobičajenu njegu tijekom 40 tjedana, dok je kontrolna grupa mogla prijeći na program načina života nakon 20 tjedana. Ornish je rekao da će 40-tjedni rezultati biti dostupni kasnije ove godine.
Intervencija je isporučena putem Zooma nakon ožujka 2020. zbog COVID-19 i uključivala je minimalno prerađenu vegansku prehranu s niskim udjelom štetnih masti, zaslađivača i rafiniranih ugljikohidrata s osam odabranih dodataka prehrani. Svi obroci i grickalice osigurani su besplatno za sudionika, supružnika ili partnera u studiju.
Fiziolog vježbanja vodio je trening snage najmanje tri puta tjedno i poticao najmanje 30 minuta dnevno aerobne vježbe kao što je hodanje. Jedan sat dnevno bio je posvećen nadziranim praksama upravljanja stresom kao što su meditacija i joga.
Sudionici i supružnici/partneri također su pohađali 1-satne grupne sesije podrške tri dana u tjednu, pod nadzorom ovlaštenog stručnjaka za mentalno zdravlje. Dva su pacijenta ispala iz intervencijske skupine. Svih 49 preostalih pacijenata imalo je omjer Aβ42/40 u plazmi < 0,0672 na početku.
Smislene promjene načina života
Nakon 20 tjedana, 10 od 24 intervencijska pacijenta imalo je minimalno poboljšanje, sedam je bilo nepromijenjeno, a sedam je imalo minimalno pogoršanje u testu kliničkog globalnog dojma promjene. Nitko u kontrolnoj skupini nije se popravio; osam je bilo nepromijenjeno, 14 je imalo minimalno pogoršanje, a troje je imalo umjereno pogoršanje (P = 0,001).
Globalni rezultati kliničke ocjene demencije testom CDR Global poboljšali su se u intervencijskoj skupini s 0,69 na 0,65 i pogoršali u kontrolnoj skupini s 0,66 na 0,74 (srednja razlika u skupini = 0,12; P = 0,037).
Rezultati skale za procjenu Alzheimerove bolesti - kognitivne podskale (ADAS-Cog) poboljšali su se s 21,55 na 20,53 u intervencijskoj skupini i pogoršali u kontrolnoj skupini s 21,25 na 22,16 (srednja razlika = 1,92 boda; P = 0,053).
Rezultati testa CDR Sum of Boxes (CDR-SB) pogoršali su se znatno više s uobičajenom njegom (s 3,34 na 3,86) nego s intervencijom u načinu života (s 3,27 na 3,35). Prosječna grupna razlika bila je 0,44 (P = 0,032).
"Nije svima bilo bolje, ali mnogima jest, a ako to možete zaustaviti ili poboljšati spoznaju, to može ljudima dati osjećaj nade, ne lažne, već stvarne nade, umjesto da ljudima govorite da će im se samo pogoršati “, rekao je Ornish.
Primijetio je da je rizik od samoubojstva tri mjeseca nakon dijagnoze Alzheimerove bolesti sedam puta veći nego što je inače i da minimalno poboljšanje ne mora nužno klinički obuhvatiti utjecaj promjena načina života na te pacijente.
"Jedan je pacijent rekao da su mu trebali tjedni da završi knjigu, ali nakon što je bio u studiji, uspio je to učiniti u samo tri ili četiri dana i zapamtiti većinu onoga što je pročitao", rekao je Ornish. Drugi tip nije mogao svirati gajde jer se nije mogao sjetiti nota, a sada može i zapravo podučava studenta tome."
Potrebna su veća, raznovrsnija ispitivanja
Komentirajući studiju za Medscape Medical News, dr. sc. Heather M. Snyder, potpredsjednica Udruge za Alzheimerovu medicinu i znanstvene odnose, rekla je: "Ovo je zanimljiv rad u važnom području istraživanja i pridodaje sve većem broju literature o tome kako ponašanje ili stil života mogu biti povezani s kognitivnim padom."
"Međutim, budući da je ovo mala studija faze 2, važno je da se ovaj ili sličan rad provede u većim, raznolikijim populacijama i tijekom duljeg trajanja intervencije", dodala je.
Snyder je rekla da se rezultati US POINTER studije Udruge za Alzheimerovu bolest očekuju u ljeto 2025., prve opsežne studije u Sjedinjenim Državama koja istražuje utjecaj sveobuhvatnih promjena stila života na kognitivno zdravlje kod oko 2000 starijih osoba s rizikom za kognitivni pad. Više od 25% sudionika je iz skupina koje su obično nedovoljno zastupljene u istraživanju demencije.
"Za sada postoji prilika za pružatelje usluga da uključe ili prošire razmjenu poruka sa svojim pacijentima i obiteljima o navikama koje mogu ugraditi u svoj svakodnevni život", rekao je Snyder. Udruga za Alzheimerovu bolest nudi 10 zdravih navika za vaš mozak — svakodnevne radnje koje mogu utjecati na zdravlje mozga.
Važno je napomenuti da je trenutna studija pokazala da je veća privrženost intervenciji multimodalnog načina života bila potrebna za poboljšanje kognicije i funkcioniranja sudionika. U primarnoj analizi, to se kretalo od 71,4% pridržavanja za ADAS-Cog do 95,6% za CDR Global i 120,6% za CDR-SB u 20. tjednu.
Što se tiče toga jesu li takve značajne promjene načina života moguće izvan kliničkog ispitivanja, Ornish je rekao da je biljna prehrana dostupna, a vježbanje, šetnja i provođenje više vremena s prijateljima besplatni. Za pacijente kojima je potrebna dodatna podrška, primijetio je da Centre for Medicare i Medicaid Services već osiguravaju Medicare pokrivenost za potpuno isti program načina života za osobe sa srčanim bolestima.
"Nadam se da bi u jednom trenutku mogli proširiti tu pokrivenost na osobe s Alzheimerovom bolešću kako bi i oni mogli imati tu podršku", rekao je Ornish.
Intensive Lifestyle Change Linked to Improved Alzheimer's Symptoms - Medscape - June 18, 2024.
Dr.Vesna Harni
