Datum zadnje izmjene: 22. 01. 2020.


Slobodna stanična DNA u krvotoku koja ima promjene specifične za tumor (cirkulirajuća tumorska DNA) puno je korisnija u nadziranju metastazirajućeg raka dojke nego što su to sadašnji biomarkeri i tumorske stanice u cirkulaciji.

Istraživanje je predvodila prof. Sarah Jane Dawson, sa Sveučilišta Cambridge i Instituta za istraživanje raka iz Cambridgea, a objavljeno je on line u New England Journal of Medicine.

"Iako je metastatski rak dojke dugoročno neizlječiva bolest, ukoliko primijenimo ozbiljnu hormonsku, citotoksičnu i biološku terapiju, liječenje bolesti je moguće", kaže Carlos Caldas, jedan od autora studije.

"Nadzor odgovora na terapiju osnova je procesa liječenja i može se provoditi postojećim biomarkerima kao što je antigen CA 15-3 i ispitivanjem cirkulirajućih tumorskih stanica, primjerice korištenjem testa CellSearch (Veridex), ali mi smo tražili bolje biomarkere", rekao je.

"Mutacije koje se nakupljaju u svakom tumoru, predstavljaju njegov individualni 'bar-kod' kojega onda možemo koristiti za praćenje rasta tumora i odgovora na liječenje", objasnio je.

Cirkulirajuća tumorska DNA pokazala se superiornom nad druga dva krvna testa. Uspješno je otkrivena u 29 od 30 žena s metastatskim rakom dojke koje su primale sistemsku terapiju i u kojih su otkrivene promjene genoma. U usporedbi s njom, CA 15-3 je otkriven u 21 od 27 žena (78%), a cirkulirajuće tumorske stanice u 26 od 30 žena (87%).

Uz svoju nadmoćnu osjetljivost u otkrivanju metastazirajućeg raka dojke, cirkulirajuća tumorska DNA imala je veći dinamički raspon koji je korelirao s promjenama u širenju tumora. Test je omogućio i najranije mjerljiv odgovor na liječenje u 10 od 30 testiranih žena.

"Smatram da će cirkulirajuća tumorska DNA biti jedan od najvažnijih noviteta u medicini za 2013. godinu. Test će se odmah uvesti u klinička istraživanja, a u široj upotrebi će biti tek kada tvrtke koje se bave dijagnostikom stave testove u prodaju i omoguće širu upotrebu. Ovi rezultati obećavaju sustav koji će omogućiti da nečije liječenje mijenjamo onako kako se bude mijenjao rak u te osobe, da puno saznamo o raku i djelujemo na njega najučinkovitijim liječenjem."

"Ako omogućimo znanstvenicima da rano prepoznaju koje liječenje je djelotvorno u najranijoj fazi bolesti, a koje nije, moći ćemo razviti bolje lijekove za rak. Ako nađemo molekularne tragove raka tijekom liječenja i možemo pratiti promjenu raka u terapiji, vjerujemo da ćemo se moći bolje boriti s tumorima", dodao je.

"Sve pacijentice s rakom dojke imaju mutacije u tumorskoj DNA, ali bez strategije sekvencioniranja, specifična proba ili probe za svakog pacijenta bit će vrlo skupe i standardni panel neće djelovati za sve pacijente", napisali su.

Zaključak je da koncept cirkulirajuće DNA predstavlja osjetljivi biomarker tumorskog rasta i može se koristiti za poboljšanje skrbi za pacijentice s metastatskim rakom dojke ili drugim karcinomima, uz prihvatljivi odnos cijene i koristi.

 


N Engl J Med. 2013

 

:: Đurđa Žigmundovac-Klaić, dr.med. :: spec. ginekologije i opstetricije :: Poliklinika Harni ::

Povezane teme

  Novosti - Sve