Smanjivanje kućanskih obaveza vodi manjoj tjelesnoj aktivnosti i pridonosi pretilosti u žena

Upravo objavljena studija izaziva određene kontroverze, jer pokazuje da je pretilost u žena povezana i s manjim opsegom kućanskih poslova koje žene imaju danas u usporedbi s prošlim vremenima.

Studija je objavljena u PLoS One (Public Library of Science) i pokazuje da su u usporedbi s 2010. godinom, žene 1965. trošile svakoga dana više od 360 kalorija samo na kuhanje, čišćenje i pranje rublja. Za te aktivnosti, tjedno je bilo utrošeno oko 26 sati u 1965. godini, dok je za iste aktivnosti 2010. trebalo svega 13 sati tjedno.

Istraživači sa Sveučilišta Južna Karolina, Kolumbija, predvođeni dr. Edwardom Archerom, naglašavaju da to ne znači da bi žene ili muškarci trebali više raditi u kućanstvu, nego trebamo razmisliti koliko energije trošimo svojim dnevnim aktivnostima i razmotriti načine za povećanje tjelesne aktivnosti i potrošnju energije.

"Trebamo povećati tjelesnu aktivnost i naći načine za potrošnju energije mimo svoga radnog mjesta, kućanstva i svakodnevnog odlaska na posao, jer to ima velike posljedice po naše zdravlje“, kaže dr. Archer.

Korišteni su podaci American Heritage Time Use Study kako bi se dobila bolja slika specifične aktivnosti žena u prošlosti. Tako je utvrđeno da je žena 1965. godine na održavanje kućanstva tjedno trošila 25.7 sati, a 2010. samo 13.3 sata, pri čemu su nezaposlene žene smanjile kućanske aktivnosti na 16.6 sati tjedno, a zaposlene žene na 6.7 sati tjedno. Tako je za održavanje kućanstva potrošnja energije za nezaposlene žene pala za 42% - od 6004 kalorije tjedno potrošene 1965. na 3486 kalorija tjedno utrošenih 2010., što je razlika od čak 2518 kalorija. „Nezaposlene žene na tjelesnu aktivnost dnevno potroše 360 kalorija manje nego zaposlene žene, a to je veliki broj. Trošimo milijune dolara na proučavanje prehrane i različizih dijeta, ali najvažniji faktor na kojega možemo utjecati je tjelesna aktivnost.“

Količina vremena utrošena na gledanje televizije i sjedenje za kompjuterom, povećala se od 8 sati tjedno 1965. do 16 sati tjedno 2010. i sve više se povećava.

Dr. Archer navodi da aktualne smjernice preporučuju 30 minuta tjelesne aktivnosti dnevno za smanjivanje rizika od kardiovaskularnih bolesti. Međutim, tih pola sata neće imati previše utjecaja na težinu i masno tkivo. Za razliku od toga Institut za medicinu preporučuje tijekom dana najmanje 60 minuta umjerene aktivnosti za održavanje stabilne težine, a za smanjivanje pretilosti najmanje 90 do 120 minuta umjerenog vježbanja.

Iako se pacijenti žale da za takve programe i vježbanje nemaju dovoljno vremena, potpuno je jasno da je gledanje televizije najveći uzrok izgubljenog vremena, stoga je prva preporuka da ugasite televizor i za to vrijeme odete šetati i vježbati.

PLoS One 2013.