Datum zadnje izmjene: 06. 09. 2020.

Život u četvrti kojoj nedostaje adekvatan pristup visokokvalitetnoj hrani povezan je s nešto većim rizikom od obolijevanja u trudnoći, pokazala je retrospektivna opservacijska studija objavljena u časopisu Obstetrics & Gynecology.

Dosadašnja istraživanja povezala su lošu ishranu s višim sistoličkim krvnim tlakom i povećanim rizikom od kardiovaskularnih događaja kod osoba s koronarnom bolešću arterija, napominju autori.

"Populacijske studije u Sjedinjenim Državama potvrđuju da je lakši pristup supermarketima povezan s manjom prevalencijom prekomjerne težine i pretilosti, te poboljšanom potrošnjom voća i povrća", napisali su Matthew J. Tipton, dr. med., s Medicinskog centra Sveučilišta Loyola u Chicagu, i njegove kolege.

"S obzirom da je naša studija pokazala povezanost između loše prehrane i povećanog morbiditeta u trudnoći, nadamo se da bi se u budućim studijama nezdrave prehrambene navike mogle pokazati izmjenjivim čimbenikom koji doprinosi povećanju morbiditeta tijekom trudnoće", napisali su autori. "Možda bi se tada moglo postaviti pitanje može li bolji pristup zdravijoj prehrani smanjiti neobjašnjivi mortalitet tijekom trudnoće za ovu populaciju pacijentica", otvarajući put ka razvoju intervencija koje mogu poboljšati zdravlje ranjivih žena.

Istraživači su analizirali elektroničku medicinsku dokumentaciju svih trudnica koje su rađale u Medicinskom centru Sveučilištu Loyola u 2014.g. Da bi utvrdili tko se loše hranio, autori su se oslanjali na podatke o dostupnosti namirnica u popisu stanovništva iz popisnih podataka američkog ministarstva poljoprivrede.

Dr. Tipton i suradnici definirali su lošu prehranu kao život u kvartu s malim primanjima "gdje je najmanje 33% stanovništva udaljeno više od pola milje od najbliže velike prehrambene trgovine za gradsko područje ili više od 10 milja za ruralno područje." Područja s niskim primanjima su ona u kojima "najmanje 20% stanovništva ima prosječni obiteljski dohodak oko ili ispod 80% gradskog prihoda ili prosječnog državnog prihoda".

Loša ishrana je povezana s većim morbiditetom u trudnoći

Autori su usporedili različite vrste prehrane žena sa šest različitih ishoda trudnoća: preeklampsija, gestacijska hipertenzija, gestacijski dijabetes, prijevremeno prsnuće vodenjaka, prijevremeni porođaj i intrauterini zastoj rasta.

Kod 1.001 porođaja, otprilike 1 od 5 žena (20%) je imala lošu prehranu. Te su žene obično bile nešto mlađe od onih koje su se dobro hranile (28 prema 30 godina). Veći udio žena s lošom prehranom bile su crnkinje (44%), a manji udio bjelkinje (32%). Također su imale niži prosječni prihod (44.694 dolara) od onih koji su se dobro hranile (67.005 dolara).

Nakon prilagodbe dobi, rasi i vrsti zdravstvenog osiguranja (privatno, Medicaid, ostalo), istraživači su otkrili da su žene koje su se loše hranile imale 1,6 puta veće izglede za komorbiditet u trudnoći nego ostale (omjer koeficijenta, 1,64; P = .004). Gotovo polovica žena koje su se loše hranile imale su bilo koju vrstu komorbiditeta (47%), u usporedbi s nešto više od trećine ostalih žena (36%).

Kod šest ispitivanih popratnih stanja, prijevremeno prsnuće vodenjaka značajno se razlikovalo prije prilagodbe kod onih koje su se hranile lošim namirnicama (16%) i onih koje nisu (10%) (P = .015). Povezanost s preeklampsijom imala je granični značaj prije prilagodbe: 13% žena s lošom prehranom imalo je preeklampsiju, u usporedbi s 9% žena koje nisu imale lošu prehranu (P = .049). Nakon prilagodbe dobi, rasi i zdravstvenom osiguranju, nijedna od ovih veza nije zadržala statistički značajne razlike.

Studija je bila ograničena izostavljanjem drugih čimbenika osim pristupa hrani koji mogu utjecati na zdravlje trudnoće, uključujući "kvalitetu komunikacije pacijent-liječnik, implicitnu pristranost, razlike u rasi i stres zbog zabrinutosti za sigurnost života što se tiče susjedstva", rekli su dr. Tipton i suradnici.

"Dodatni, iako manje očiti faktor koji može biti jedinstven za pacijentice koje neproporcionalno pate od opstetričkog morbiditeta, je izloženost toksičnim tvarima", dodaju istraživači. "U prethodnoj studiji je pokazano da trudnice s niskim primanjima, pretežno crnačke zajednice trudnica, mogu biti nesrazmjerno izložene izloženosti olovu ili arsenu."

 

IZVOR: Tipton MJ i sur. Obstet Gynecol. 2020.

doi: 10.1097 / AOG.0000000000003868.

 

Dubravka Dedeić, dr.med.

Povezane teme

  Novosti - Sve