Stres i trudnoća

Stres za vrijeme trudnoće povisuje rizik za nastanak određenih fetalnih anomalija. Prije svega je povišena opasnost od nastanka srčanih grešaka, defekata neuralne cijevi kao i različitih stupnjeva i oblika rascjepa (rascjep usne, nepca i sl.). Nerijetko se nastanak fetalnih anomalija dovodi u vezu s faktorom okoliša. Tako je već iz mnogobrojnih pokusa na životinjama poznato, da majčin stres za vrijeme trudnoće ima teratogeno djelovanje. 

Do sličnih rezultata došli su i znanstvenici iz Kalifornije u Brith Defect Monitoring Program-u. Rezultati istraživanja pokazuju da su majke izložene stresnim događajima unutar mjesec dana prije začeća, odnosno tijekom prva 3 mjeseca trudnoće, češće rađale djecu s određenim defektima nego što je to bila učestalost u kontrolnoj grupi trudnica. 

Rizik nastanka srčane greške, defekata neuralne cijevi ili rascjepa povišen je za oko 40 do 50 posto, kažu znanstvenici. Pod stresnim događajem u ovoj studiji klasificirani su kritični događaji u životu kao što su smrt bliskog srodnika, rastanak od partnera ili gubitak posla u obitelji. Pri tome su uzeti u obzir i smetajući čimbenici koji bi mogli imati utjecaj na nastanak fetalnih defekata (što je poznato iz dosadašnjih statističkih prikaza), kao što su: starost majke, pušenje, alkohol, genetski faktori i sl., te uzimanje folne kiseline u trudnoći kao olakšavajući faktor. Kako studija pokazuje, stres osobito nepovoljno djeluje na nastanak fetalnih defekata u žena s nižim obrazovanjem, kao i žena s normalnom tjelesnom težinom. 
Činjenica da pretile žene nisu ovim pogođene, mogla bi se objasniti smanjenom reakcijom pretilih ljudi na stres uopće, spekuliraju istraživači.
 

Općenito, postoji puno mogućnosti za objašnjenje kako stres utječe negativno na razvitak fetusa. Između ostalog, poznato je iz literature, da su kortikosteroidi u trudnoći teratogeni. Osim toga, stres dovodi do intrauterinog manjka kisika, što bi također moglo igrati određenu ulogu.
 

Lancet 2000 Sep 9; 356 (9233):875-80

 

dr. Vesna Harni