Folna kiselina
Folna kiselina je odgovorna za mnogobrojne funkcije u našem organizmu. Veoma je značajna prilikom dijeljenja stanica, a posebice u procesima diferenciranja i rasta stanica embrija i fetusa. Folna kiselina ima zapaženu ulogu i u metabolizmu živčanih stanica, a zajedno s vitaminom B12 nužna je u stvaranju novih krvnih stanica. Potrebe za folnom kiselinom u trudnoći su značajno povišene. Razlozi za to jesu rast maternice, prirast volumena krvi, rast i razvitak posteljice i djeteta. Dnevne potrebe za folnom kiselinom u trudnoći se povećavaju gotovo 100% i obično nisu zadovoljene samo unosom hrane.
S obzirom da posljedice njenog manjka značajno utječu na rast, funkciju razmnožavanja kao i stvaranje krvnih stanica, trudnoća predstavlja kritičnu fazu glede unosa dovoljnih količina folne kiseline. Manjak folne kiseline se danas uvažava i kao rizični i jedan od glavnih čimbenika u nastanku defekata neuralne cijevi kod embrija.
Pod defektima neuralne cijevi podrazumijeva se skupina urođenih anomalija kada ne dolazi do potpunog zatvaranja neuralne cijevi, a ovisno o veličini i lokalizaciji defekta manifestiraju se posljedice s manje ili više teškim neurološkim ispadima / anencephalus, spina bifida, meningomyelocela. U nastanku ovih anomalija značajnu ulogu igraju hiperhomocisteinemija, dijabetes melitus, prekomjerna tjelesna težina, uzimanje antiepileptičkih lijekova (valproična kiselina i karbamazepin) i povišena tjelesna temperatura majke tijekom 1. tromjesečja trudnoće.
Hiperhomocisteinemija označuje stanje kada dolazi do nagomilavanja aminokiseline homocisteina u organizmu. Osim za povećani rizik defekata neuralne cijevi, višak ove aminokiseline se okrivljuje i za nastanak ateroskleroze, tromboembolije i ponavljanih spontanih pobačaja. Hiperhomocisteinemija nastaje zbog genetičkog defekta enzima MTHFR / metilentetrahidrofolatreduktaza, koji je prisutan kod oko 5% ljudi. Upravo je folna kiselina u stanju "popraviti" ovu grešku i normalizirati razinu homocisteina i metionina koji se stvara iz homocisteina.
Uzimanjem folne kiseline moguće je spriječiti nastanak defekata neuralne cijevi za 70%. Pored toga smanjuje se i rizik spontanog pobačaja. Iz ovih razloga preporučuje se dodatak folne kiseline ishrani u trudnoći. Preparati folne kiseline dobro se podnose i nemaju neželjenih djelovanja. Istraživanja su pokazala 80% pad učestalosti broja oštećenja neuralne cijevi ako trudnice uzimaju samo 400 mikrograma folne kiseline dnevno, idealno prije trudnoće.
U novije vrijeme je dokazano da se ovaj rizik dalje smanjuje kod žena s višom koncentracijom folata u krvi, pa je predložen i krvni test za mjerenje koncentracije folata u prepoznavanju rizične populacije, koja bi trebala uzimati veće doze folne kiseline.
Koncentracije folata u eritrocitima iznad oko 1,000 nmol /L su u skladu s optimalnim smanjenjem rizika, a ako je razina folata iznad 1,300 nmol /L postoji i dodatno smanjenje rizika. Ukoliko je u obitelji već rođeno dijete s neuralnim defektom preporučena doza je 5 mg/dan.
dr. Vesna Harni
