Mnogobrojna su pitanja, strepnje i strahovi koji tijekom ovog istodobno dugog i kratkog perioda iznova izranjaju. Ipak, umirujuća istina je da trudnoća nikada nije bila tako sigurna. Nikada ranije u povijesti porodništva bebe nisu imale toliko izgleda da se rode žive i zdrave. Nepotrebni strahovi mogu učiniti trudnoću uznemiravajućim događajem.
Niti jedno drugo razdoblje života, kao što je to trudnoća, nije toliko ispunjeno tjelesnim i emocionalnim promjenama. Sam je nastanak novog života podjednako uzbudljiv ne samo budućim roditeljima, već i liječniku koji prati i nadgleda razvitak i rast novog bića sve do njegovog porođaja nakon 40 tjedana trudnoće.
Kako bismo uspješno postigli zajednički cilj – rođenje zdravog i živog djeteta, molimo Vas da slijedite upute naših liječnika, te ih informirate o svim, pa i naizgled beznačajnim promjenama tijekom ovog razdoblja.
Prvi pregled
Ukoliko je test na trudnoću pozitivan i trudnica ima bilo kakve tegobe, liječnika treba posjetiti bez odlaganja. Ako je test na trudnoću pozitivan, u odsutnosti krvarenja ili bolova, prvi pregled je najbolje obaviti između 6.-8. tjedna trudnoće, odnosno 2-4 tjedna nakon izostanka očekivane menstruacije. Tada se naime ultrazvučnim pregledom vidi ne samo gestacijska vrećica, već i embrij te se ultrazvučno prikazuje srčana akcija što znači da je trudnoća "dobro započela". Ipak, s informiranjem vaše obitelji o trudnoći sačekajte do 12. tjedna, jer je stopa spontanih pobačaj tijekom 1. tromjesečja trudnoće vrlo visoka. U samom početku trudnoće, čak 30% trudnoća će se bez većih tegoba dovršiti nastupanjem zakašnjelog krvarenja. Ova stupa pada na 15% oko 9. tjedna trudnoće i od 16. tjedna do kraja trudnoće iznosi 1%.
Kod prvog pregleda utvrđuje se postojanje trudnoće i njezino točno trajanje, odnosno slaganje s datumom zadnje menstruacije. Osim ginekološkog i ultrazvučnog pregleda, obavlja se PAPA test ako je od zadnjeg citološkog obriska vrata maternice prošlo više od godinu dana. Pri tome se daju preporuke za ponašanje i prehranu u trudnoći, određivanje temeljnih laboratorijskih nalaza i vitaminske nadopune u trudnoći. Tijekom prvih 12 tjedana dovoljno je dodatno uzimati samo folnu kiselinu (400 - 800 µg/dnevno), a kasnije se preporučuje uzimati neku od kompletnih vitaminsko-mineralnih formula sadržanih u različitim pripravcima, osim ako je u prethodnoj trudnoći dijagnosticirana neka od komplikacija zatvaranja neuralne cijevi a pritom je preporuka uzimati 5 mg folne kiseline dnevno. Suvremene preporuke obuhvaćaju i primjenu omega 3 masnih kiselina (riblje ulje) 500 - 1,000 mg tijekom 1. odnosno 2. polovine trudnoće.
Probir na kromosomopatije
Kombinirani probir označuje procjenu fetalnog rizika za kromosomopatije / urođene abnormalnosti broja ili strukture kromosoma, što se otkriva kombinacijom ultrazvučnih biljega kromosomopatija i biokemijskog probira (određivanje serumskih biljega PAPP-A i free ß-hCG).
Što su to ultrazvučni biljeziza kromosomopatije? Radi se o specifičnim ultrazvučnim pokazateljima koji nisu obavezno i anomalije, a obuhvaćaju procjenu nuhalnog nabora, prisutnost nosne kosti, dvije umbilikalne arterije, procjenu protoka kroz duktus venozus i prisutnost trikuspidalne regurgitacije. Procjenjuju se prema strogim kriterijima koje je propisao FMF – Fetal Medicine Foundation, London. Ukoliko trudnica spada u skupinu s niskim rizikom nisu nužne daljnje mjere, kao i kod trudnica s umjerenim rizikom kada daljnje mjere nisu nužne ako su ultrazvučni biljezi negativni.
Ako su ultrazvučni biljezi pozitivni kod trudnica s umjerenim rizikom, te kod trudnica s visokim rizikom za kromosomopatiju preporučuje se kariotipizacija ili analiza fetalnih kromosoma. Trudnicama su danas na raspolaganju dvije skupine ovih testova: NIPT- neinvazivno sekvenciranje nukleotida iz fetalnih eritrocita koji se izdvajaju iz majčine krvi i invazivni testovitipa biopsije korionskih resica (CVS) ili punkcije plodne vode (amniocenteza), kada se iz dobivenih fetalnih stanica određuju broj i izgled kromosoma bebe. Poliklinika Harni je FMF certificiranaustanova za obavljanje kombiniranog prenatalnog probira za kromosomske abnormalnosti, što znači da svi liječnici jednom godišnje prolaze testove koje propisuje međunarodna organizacija Fetal Medicine Foundation koja je postavila pravila za kombinirani probir. Između mnogobrojnih neinvazivnih NIPT testova odabrali smo PANORAMA test, koji osim fetalnog određuje i majčin kariotip i koji se ubraja među najpouzdanije testove.
Ukoliko trudnica ne stigne obaviti kombinirani probir u 1. trimestru ili rezultati ovog probira nisu jednoznačni, postoji mogućnost obavljanja NIPT testova sve do kraja trudnoće. Ranije su se koristili biokemijski testovi u 2. trimestru (double/triple test), koje su nove tehnologije prije svega svojom točnošću potisnule u drugi plan.
Ako postoje rizični čimbenici
Ako prije trudnoće nisu napravljeni mikrobiološki obrisci vrata maternice, preporučuje se učiniti briseve vrata materniceizmeđu 12. i 16. tjedna trudnoće, u sklopu otkrivanja čimbenika koji bi mogli dovesti do spontanog pobačaja. Isto tako, ukoliko prije trudnoće nije rađena kontrola štitnjače i određivan hormon TSH, treba ga odrediti u 16. tjednu trudnoće. Tijekom 1. tromjesečja se hormonska supstitucija daje ako je TSH veći od 2.5 mIU/L uz pozitivna protutijela na štitnjaču, odnosni ako je TSH veći od 3.0 mIU/L nakon 20. tjedna trudnoće. Pravilna funkcija štitnjače nije samo nužna radi izbjegavanja komplikacija kod trudnice, već i za pravilan razvitak mozga kod fetusa. Između 20. i 24. tjedna i anomaly scan / ultrazvučni pregled pri kojem se detaljno prati fetalna anatomija i otkrivaju eventualne strukturne abnormalnosti fetusa, te se najranije s 24. tjedna radi test opterećenja glukozom (OGTT) u svrhu otkrivanja gestacijskog dijabetesa.
U trećem tromjesečju
Sa 28. tjedana ponavljaju se laboratorijske pretrage i OGTT ako nije bilo drugih rizičnih čimbenika koji bi indicirali njegovo ranije izvođenje. Između 35. i 37. tjedna potrebno je napraviti obrisak rodnice i perineuma na beta hemolitički streptokok. Prijenos te bakterije na novorođenče tijekom porođaja može dovesti do nastanka rane forme novorođenačke sepse / early onset, čija se učestalost procjenjuje na dva do tri slučaja na 1,000 porođaja. U slučaju pozitivnog nalaza, u liječenju se koriste antibiotici, ali još je važnije naglasiti intrapartalnu profilaksu / jednokratnu intravensku primjenu penicilinskog antibiotika tijekom poroda glavice djeteta, kako bi se najučinkovitije spriječio prijelaz ove bakterije na novorođenče.
Još nekoliko informacija
Kod svakog pregleda trudnicu će se izvagati, izmjerit će joj se krvni tlak i test trakom provjeriti mokraća. Sa 35 tjedane načinit će se i prvi CTG zapis. Do 32. tjedna trudnoće pregledi se obavljaju svaka četiri tjedna, nakon tog svaka tri a zatim svaka dva tjedna, a od 38. tjedna do kraje trudnoće svakih tjedan dana. Sa 35 tjedana trudnoće sa svakom trudnicom nužno je razmotriti i osobne rizike za porođaj, s tim da dva posljednja pregleda treba obaviti i klinici u kojoj se žena želi poroditi. Za uspješno postizanje zajedničkog cilja, trudnica treba slijediti upute liječnika i izvještavati ga o svim promjenama
dr. Vesna Harni
