Datum zadnje izmjene: 06. 01. 2020.

Temeljno pitanje koje se postavlja pred liječnika koji kontrolira trudnoću, kao i samu trudnicu jeste u kojoj mjeri je aktualna trudnoća opterećena rizikom Downovog sindroma / trisomija 21 - trostruki kromosom broj 21, mongolizam i drugih kromosomopatija, poremećaja broja i strukture kromosoma fetusa, a osim Downovog sindroma ovdje spadaju i trisomija 18 / Edwardsov sindrom, trisomija 13 / Patau sindrom, triploidija, Turnerov i Klinefelterov sindrom. Procjenom rizika kromosomopatija temeljem starosti trudnice i amniocentezom kod trudnica starijih od 37 godina dijagnosticira se svega oko 30% svih mogućih trisomija. Gorka je činjenica da najveći broj kromosomski oštećene djece rađaju mlađe majke.Dva su razloga za ovu pojavu - mlađe žene rađaju veći broj djece i kod mlađih žena se testovi probira za kromosomske abnormalnosti češće izostavljaju.
 

Kombinirani probir

Kombinirani probir podrazumijeva određivanje rizika jedne trudnice za kromosomopatije temeljem kombinirane procjene ultrazvučnih i biokemijskih biljega. Ovim probirom se određuje statistička vjerojatnost kromosomskih abnormalnosti temeljem starosti trudnice, biokemijskih parametara u krvi i ultrazvučnog nalaza određenih, točno definiranih pokazatelja.

Što su to ultrazvučni biljezi za kromosomopatije?

Radi se o specifičnim ultrazvučnim pokazateljima koji ne spadaju u anomalije već prije prolazne pojave u trudnoći. Obuhvaćaju ne samo debljinu nuhalnog nabora, već i prisutnost nosne kosti, lični kut, nalaz dvije umbilikalne arterije, procjenu protoka kroz duktus venozus tijekom atrijske kontrakcije i nalaz trikuspidalne regurgitacije. Procjenjuju se prema strogim kriterijima koje je propisao FMF – Fetal Medicine Foundation, London, između 11. i 13+6 tjedna trudnoće kada je duljina tjeme-trtica između 45 - 84 mm. Ovaj ultrazvučni pregled je poznat i pod nazivom mini-anomaly scan.

Biokemijskim probirom određuje se razina serumskih biljega PAPP-A i free ß-hCG i potom izračunava osobni rizik svake trudnice temeljem nađenih rezultata. Učestalost lažno pozitivnih rezultata se procjenjuje na 5%.

Kombinirani probir Kombinirani probir

U procjeni individualnog rizika koristi se statistički program FMF-a u koji se unose svi nabrojani podatci, na temelju kojih će se odrediti u koju skupinu rizika za kromosompatije spada ispitivana trudnica. Postoje tri skupine rizika: niski rizik, umjereni rizik i visoki rizik za kromosomsku abnormalnost kod djeteta. Podjela rizika znači sljedeće: iz skupine s visokim rizikom rodit će se 85% sve djece s trisomijom 21 (T21), iz skupine sa srednjim rizikom rodit će se 14% sve djece s T21 i iz skupine s niskim rizikom roditi će se 1% sve djece s T21.

Kada je procijenjeni rizik za kromosomopatiju manji od 1 promila (rizik 1:1,000 i manji), tada trudnica spada u skupinu s niskim rizikom za kromosomske abnormalnosti i u tom slučaju nije nužna daljnje prenatalna dijagnostika. 

Ako je procijenjeni rizik između 1 postotka i 1 promila (rizik 1:100 - rizik 1:1000) trudnica se ubraja u skupinu s umjerenim rizikom za kromosomopatije, a ako je rizik veći od 1 postotka (rizik 1:100 i veći), tada se radi o visoko-rizičnoj skupini trudnica kada su u pitanju kromosomske abnormalnosti. Rizik od 1% (1:100) znači da se trudnica nalazi u skupini od 100 trudnica, pri čemu je kod 99 trudnica trudnoća normalna, a u jednoj od 100 trudnoća se nalazi fetus s Downovim sindromom.

Klinička iskustva i preporuke za invazivni postupak kod svih trudnica kod kojih je rizik bio veći od 1:300 rezultirali su i određenim negativnim posljedicama, naime u 1,5% slučajeva invazivnih zahvata – biopsije korionskih resica ili amniocenteze kojima se postavlja definitivna dijagnoza, dolazi do spontanog pobačaja. Praktički, ovo je značilo da bi se kod 600 trudnica s rizikom 1:300, kombiniranim probirom otkrila 2 fetusa s Downovim sindromom, ali bi zbog posljedica zahvata došlo do gubitka 9 zdravih fetusa (učestalost spontanih pobačaja: 1.5%).

Ako su ultrazvučni biljezi pozitivni u trudnica s umjerenim rizikom, te kod trudnica s visokim rizikom za kromosomopatiju preporučuje se kariotipizacija ili analiza fetalnih kromosoma. Trudnicama su danas na raspolaganju dvije skupine testova kojima se određuju kromosomske abnormalnosti u fetusa – neinvazivni testovi / NIPT sekvenciranje fetalnih eritrocita iz majčine krvi i invazivni testovi tipa biopsije korionskih resica / CVS ili punkcije plodne vode / amniocenteza, kada se iz dobivenih fetalnih stanica određuju broj i izgled kromosoma bebe.

Ukoliko trudnica ne stigne obaviti kombinirani probir u 1. trimestru ili rezultati ovog probira nisu jednoznačni, postoji mogućnost obavljanja NIPT tijekom cijelog razdoblja trudnoće. Među mnogobrojnim NIPT testovima odabrali smo i trudnicama sumjerenim i visokim rizikom preporučujemo američki "PANORAMA" test sa sekvencioniranjem nukleotida slobodne fetalne DNK.

Preduvjet za mjerenje nuhalnog nabora i primjenu ostalih ultrazvučnih biljega u razvrstavanju trudnica po skupinama rizika temeljem računalnog programa je stjecanje licencije i redovita godišnja certifikacija u okviru Fetal Medicine Foundation London. Poliklinika Harni je prva zdravstvena ustanova u Hrvatskoj, certificirana od strane Fetal Medicine Foundation London za provođenje kombiniranog probira za kromosomske abnormalnosti.
 

 

dr. Vesna Harni

Kombinirani probir

Galerija fotografija

Kombinirani probir
Kombinirani probir
Kombinirani probir
Kombinirani probir
Kombinirani probir
 

Povezane teme