Fiziološke i morfološke promjene tijekom trudnoće mogu utjecati na oblik i intenzitet tjelesne aktivnosti. Prilikom odabira programa tjelesne aktivnosti uzima se u obzir ne samo zdravlje trudnice, već i ginekološki uz porodničke rizike. Tjelovježba u trudnoći je u osnovi bezopasna. Ipak, prije nego se odlučite na redovitu tjelovježbu, posavjetujte se s vašim ginekologom u svezi vašeg individualnog rizika i mogućeg utjecaja tjelovježbe na porođaj.
Tjelesne aktivnosti koje bi mogle biti povezane s padom i udarcem u trbuh treba izbjegavati tijekom trudnoće. Također, tijekom cijele trudnoće ne preporučuje se ronjenje na bocu, zbog visoke opasnosti od rizika dekompresije za fetus.
Ukoliko ne postoje nikakve kontraindikacije, službene preporuke uključuju dnevnu tjelesnu aktivnosti od 30 minuta ili duže. Smjernice za tjelovježbu potječu od Center for Disease Control and Prevention, kao i American College of Sports Medicine i odnose se na sve žene. Ukoliko ne postoje nikakve kontraindikacije, tjelovježba treba biti nastavljena i u trudnoći.
Epidemiološki podaci ukazuju, kako je tjelesna aktivnosti kao primarna prevencija gestacijskog dijabetesa, šećerne bolesti koja se javlja u trudnoći, vrlo korisna, osobito kod trudnica s prekomjernom tjelesnom težinom (BMI > 33). Preporuke American Diabetes Association za trudnice kod kojih dijeta ne dovodi do regulacije razine šećera obuhvaćaju i savjet za tjelovježbu.
Kod odabira vrste tjelovježbe, osobito se moraju uzeti u obzir kardiovaskularne promjene tijekom trudnoće, kako u stanju mirovanja, tako i tijekom napora.
Nakon prvog trimestra, ležanje na leđima dovodi do pritiska povećane maternice na donju šuplju venu, zbog čega može biti otežan povrat krvi k srcu, te nastati kratkotrajni pad tlaka s lošim općim osjećanjem, preznojavanjem, a katkad i kratkotrajnim gubitkom svijesti / ortostatska hipotenzija. Zato trudnice trebaju izbjegavati koliko god mogu vježbe pri kojima se traži ležanje na leđima. Također se preporučuje izbjegavanje duljeg stajanja bez ikakvih pokreta, što također otežava pravilnu cirkulaciju.
Epidemiološki podatci ukazuju na povezanost prekomjerne tjelesne aktivnosti i nezadovoljavajuće prehrane s usporenim rastom ili čak zastojem u rastu fetusa. Ovo pogađa prije svega trudnice koje obavljaju teške tjelesne poslove. Također je poznato da se trudnice koje u svom poslu moraju dugo stajati ili povremeno moraju dizati teže terete ranije porađaju, a bebe su manje porođajne težine. Ovi podaci ukazuju kako se mora poklopiti više čimbenika, kao i uvjeta kako bi težak posao mogao utjecati na rast fetusa.
Veliki broj sportskih aktivnosti ostaje i tijekom trudnoće siguran. Sigurnost za trudnicu ovisi o tipičnom slijedu pokreta kod svake pojedinačne vrste sportske aktivnosti. Sudjelovanje u sportovima s jakim intenzitetom kontakta kao što su hokej na ledu, nogomet i košarka mogu dovesti do fizičke traume majke i djeteta. Na isti način, neki su sportovi povezani s mogućim padom kao npr. jahanje i neke gimnastičke discipline, što može štetiti kako trudnicama, tako i ženama koje nisu trudne. Ove vrste sportova su zabranjene tijekom trudnoće.
Trudnice se također ne bi trebale baviti profesionalnim ronjenjem na bocu tijekom cijele trudnoće. Bolest dekompresije se naime, kod fetusa javlja daleko češće, obzirom da ne postoji mogućnosti "filtriranja" zračnih mjehurića u plućnoj cirkulaciji fetusa.
Sportske aktivnosti tijekom trudnoće mogu se obavljati do nadmorske visine od 2,000 m, bavljenje sportom na većim nadmorskim visinama tijekom trudnoće može imati neke nepovoljne učinke, kao što je to visinska bolest. U slučaju javljanja simptoma visinske bolesti, sve tjelesne aktivnosti se moraju prekinuti, nužno je spustiti se na nižu nadmorsku visinu, te potražiti liječničku pomoć.
Trudnica treba voditi računa o tome da tjelesnim naporom ne povisuje temperaturu, osobito u prvom tromjesečju. Pretjerano zagrijavanje može štetno utjecati na embriogenezu, a gornja vrijednost temperature je tjelesna temperatura od 39.2 ° C. Vježbe u bazenu utječu na snižavanje temperature. Nakon porođaja postupno pojačavajte vježbanje do razine opterećenja koju ste postizali prije trudnoće.
Koliko trudnica smije vježbati ovisi uglavnom o njenoj kondiciji prije trudnoće. Žena koja nikada nije prije vježbala ne bi se trebala upustiti u neki zahtjevni program. Jednako tako ona žena koja je ranije intenzivno vježbala ne bi to ni sada trebala potpuno prestati. Za trkačicu maratona iznenadni prestanak s tom aktivnošću može biti jednako problematičan kao da žena koja nikada nije trčala odluči trčati maraton u trudnoći.
Vježbanje u sklopu skupnog programa ima prednost zbog međusobnog druženja trudnica, što je oblik neformalne podrške. Žene razgovaraju i razmjenjuju svoja iskustva. U današnje vrijeme takav oblik podrške poprima sve veće značenje jer se sve manje živi u velikim obiteljima u kojima se znanje prenosi s naraštaja na naraštaj.
dr. Vesna Harni
