Datum zadnje izmjene: 29. 12. 2024.

Vulvovaginalna atrofija (VVA) je čest, ali često zanemaren problem koji pogađa mnoge žene, posebno nakon menopauze. Ovaj poremećaj, uzrokovan smanjenjem razine estrogena, rezultira stanjivanjem i sušenjem vaginalnog tkiva, što može izazvati nelagodu, bol tijekom spolnog odnosa i učestale urinarne infekcije. VVA ne pogađa samo žene u menopauzi, već i žene koje su prošle kroz kirurški ili farmakološki izazvanu menopauzu, uključujući preživjele od raka dojke.

 

Promjene u terminologiji i razumijevanju VVA

Do 2014. godine, vulvovaginalna atrofija bila je poznata pod tim imenom, kao i pod nazivom atrofični vaginitis. Međutim, stručnjaci iz Međunarodnog društva za proučavanje ženskog seksualnog zdravlja (ISSWSH) i Sjevernoameričkog društva za menopauzu (NAMS) predložili su novi termin: genitourinarni sindrom menopauze (GSM). Ovaj naziv preciznije opisuje stanje jer obuhvaća ne samo vaginalne nego i urinarne simptome povezane s menopauzom.

 

Prevalencija i utjecaj na kvalitetu života

Prevalencija GSM-a među postmenopauzalnim ženama procjenjuje se na najmanje 50%, a neki izvori navode da čak 80% žena u menopauzi pati od barem jednog simptoma povezanog s ovim sindromom. Osim nelagode i smanjenja kvalitete života, VVA može imati ozbiljan utjecaj na seksualni život, odnose, samopoštovanje i socijalne interakcije. Posebno su pogođene preživjele od raka dojke, kod kojih hormonalne terapije dodatno pogoršavaju simptome menopauze.

 

Novi pristupi u liječenju

Liječenje vulvovaginalne atrofije zahtijeva dugoročnu strategiju, jer se simptomi često vraćaju nakon prestanka terapije. Za blaže simptome, prvi korak uključuje upotrebu vaginalnih lubrikanata i ovlaživača. Međutim, ako to nije dovoljno, niskodozni vaginalni estrogeni su standardna terapija. Kod žena koje su preživjele rak dojke, postoje ograničenja u upotrebi hormona zbog straha od ponovne pojave bolesti.

Upravo zbog tih ograničenja, fizikalne metode poput vaginalne laserske terapije postaju sve popularnije. Frakcijski CO2 laser i Erbium: YAG laser koriste se za regeneraciju vaginalnog tkiva, potičući proizvodnju kolagena i poboljšavajući elastičnost i hidrataciju vagine.

 

Kako djeluje laserska terapija?

Laserska terapija djeluje na način da zagrijava i stimulira tkivo, potičući regeneraciju i stvaranje novog kolagena. Ovo može rezultirati značajnim poboljšanjem simptoma poput vaginalne suhoće, iritacije i bolnog odnosa. Postoje dva glavna tipa lasera: frakcijski CO2 laser, koji djeluje ablativno i uklanja dijelove tkiva kako bi potaknuo regeneraciju, i neablativni Erbium: YAG laser, koji zagrijava tkivo bez oštećivanja površine.

Studije su pokazale da laserska terapija može značajno poboljšati simptome vulvovaginalne atrofije kod većine pacijentica, a učinci mogu trajati i do 24 mjeseca nakon tretmana. Uz to, zabilježene nuspojave su minimalne, najčešće ograničene na prolazni osjećaj peckanja ili blagu bol tijekom postupka.

 

Zaključak

Vulvovaginalna atrofija predstavlja značajan zdravstveni problem koji može ozbiljno narušiti kvalitetu života žena, osobito u menopauzi. Laserska terapija nudi inovativan, siguran i učinkovit pristup u liječenju simptoma VVA, osobito za žene koje ne mogu koristiti hormonske terapije. Iako su potrebna daljnja istraživanja kako bi se bolje razumjeli dugoročni učinci i optimizirali protokoli liječenja, trenutna literatura potvrđuje značajnu korist od ove metode. Ako se suočavate s VVA, razgovarajte sa svojim liječnikom o svim dostupnim opcijama, uključujući lasersku terapiju, kako biste pronašli najbolje rješenje za vas.

 

 

New Innovations for the Treatment of Vulvovaginal Atrophy: An Up-to-Date Review

Medicina 2022, 58, 770. https://doi.org/10.3390/ medicina58060770

Dr. Vesna Harni

Povezane teme