Vaginalna laserska terapija za ginekološke tegobe: preispitivanje kontroverzi i budući smjerovi
Unatoč značajnim kontroverzama, vaginalna laserska terapija i dalje se koristi za liječenje mnogih ginekoloških i zdjeličnih stanja, uključujući vaginalnu atrofiju, suhoću, dispareuniju (bol tijekom spolnog odnosa), urinarne inkontinencije i zdjelične boli. Ovaj članak razmatra kontroverze oko vaginalne laserske terapije i ističe važnu razliku između ablativnih i neablativnih vaginalnih lasera. Iako je potrebno još mnogo istraživanja, važno je da zdravstveni djelatnici znaju ključne informacije prije nego što odluče integrirati ovu tehnologiju u svoju kliničku praksu.
Kontroverze oko vaginalne laserske terapije
Vaginalni laseri prvi put su uvedeni na tržište SAD-a 2014. godine i od tada su široko promovirani za izvanrednu primjenu u liječenju različitih ginekoloških stanja, uključujući urinarne inkontinencije, vaginalnu atrofiju, suhoću i bol. Laseri se također koriste za tretiranje vaginalne labavosti u postupku poznatom kao "vaginalno pomlađivanje". Iako vaginalni laserski uređaji nemaju odobrenje Američke agencije za hranu i lijekove (FDA) za ove indikacije, tehnologija je agresivno promovirana, što je rezultiralo širokom primjenom.
Dokazi koji podupiru ovu vrstu primjene uglavnom su ograničeni na manji broj promatračkih studija. Rijetki izvještaji o komplikacijama, poput vaginalne fibroze, ožiljaka, aglutinacije i boli, počeli su se pojavljivati, a do 2018. godine, tadašnji povjerenik FDA Scott Gottlieb izdao je upozorenje protiv korištenja vaginalnih lasera za vaginalno pomlađivanje.
Nedostatak dugoročnih podataka
Nakon upozorenja FDA, nekoliko medicinskih društava, uključujući Američki koledž opstetričara i ginekologa (ACOG), Međunarodnu uroginekološku udrugu (IUGA), Međunarodno društvo za proučavanje vulvovaginalnih bolesti (ISSVD) i druge, objavilo je smjernice koje navode da nema dovoljno dokaza za učinkovitost laserske terapije te da nedostaju dugoročni podaci o nuspojavama. Ove smjernice uglavnom obeshrabruju upotrebu vaginalnih lasera izvan kliničkih ispitivanja.
Unatoč ranijim upozorenjima, novija istraživanja donose različite zaključke. Pregled iz 2020. godine, koji su proveli Guo i suradnici, istaknuo je da FDA možda pogrešno izjednačava vaginalnu lasersku terapiju za liječenje simptoma genitourinarnog sindroma menopauze (GSM) s kozmetičkim vaginalnim postupcima poput pomlađivanja. Autori sugeriraju da dokazi o značajnim rizicima vaginalne laserske terapije za GSM nisu dovoljno jaki te da bi većina prijavljenih "štetnih događaja" zapravo trebala biti klasificirana kao nedostatak učinkovitosti liječenja.
Laserska terapija: Ablativna vs. neablativna
Važno je razumjeti razliku između ablativnih i neablativnih lasera. Ablativni laseri, poput CO2 lasera, djeluju tako što stvaraju kontroliranu toplinsku ozljedu na tkivu, potičući njegovu obnovu. S druge strane, neablativni laseri, koji djeluju u bliskom infracrvenom spektru, ne uništavaju tkivo već potiču biokemijske promjene unutar stanica.
Iako postoje dokazi koji podržavaju kratkoročne koristi ablativnih lasera u liječenju simptoma GSM-a, još uvijek nedostaju dugoročni podaci koji bi potvrdili njihovu sigurnost i učinkovitost. Isto vrijedi i za druge vaginalne tegobe poput seksualne disfunkcije, zdjelične boli i urinarne inkontinencije. Stoga je potrebno više istraživanja kako bi se odredio optimalan način primjene lasera u različitim sanjima.
U međuvremenu, zdravstveni djelatnici trebali bi pažljivo razmotriti upotrebu ablativnih lasera, posebno s obzirom na dugoročne posljedice koje su još uvijek nepoznate. Pacijentice treba temeljito informirati o rizicima i koristima, kao i o ograničenjima trenutnih dokaza.
Na kraju, vaginalni laseri su tehnologija koja se brzo razvija i koja bi mogla imati značajan utjecaj na zdravlje žena. No, dok se ne prikupi više podataka, važno je nastaviti educirati zdravstvene djelatnike i pacijentice o odgovarajućoj upotrebi ove tehnologije.
Vaginal laser therapy for gynecologic conditions: re-examining the controversy and where do we go from here.
J. Comp. Eff. Res. (2022) 11(11), 841–849. doi: 10.2217/cer-2021-0281
Dr.Vesna Harni
