Alternativni pristup menopauzalnim tegobama

Temeljni princip alternativnog pristupa menopauzalnim tegobama je olakšati subjektivne simptome koji nastaju uslijed prekomjerne aktivnosti vegetativnog živčanog sustava uslijed pada razine estrogena. Dobro je poznato da taj pad estrogena izaziva ubrzani rad enzima MAO – monoamino-oksidaze, koja razgrađuje neurotransmitere kao što je serotonin, a pad serotonina utječe na živčani sustav u cijelosti i na svim razinama. Prijelazno razdoblje, menopauza i postmenopauzalno doba prirodni su svršetak reproduktivne faze života žene. Na drugoj strani stoje odvajanje, kontemplacija, gubitak kognitivnih sposobnosti i tjelesna nemoć, procesi starenja. Nije moguće obrnuti tijek života, a različite osobe se različito nose s hormonskim deficitom pa se i menopauzalne tegobe javljaju s različitom učestalosti, različitim intenzitetom i različitim simptomima. Sasvim je jasno da nema lijeka koji bi nas izliječio od ovog prirodnog tijeka života, pa je cilj bilo kojeg liječenja olakšavanje tegoba i patnje. Otuda se liječenje, i hormonska nadomjesna terapija i alternativni postupci, ravnaju vidljivim tegobama, njihovoj učestalosti, intenzitetu i vrsti. 

Dolazak menopauze obilježen je mnogim simptomima od kojih su najčešći i najvidljiviji valunzi.  Valunzi su poznati kao iznenadni i nagli valovi vrućine koji izazivaju znojenje i neugodno crvenilo, a mogu biti praćeni ubrzanim radom i osjećajem lupanja srca. Najčešći su i jedan od najdugotrajnijih simptoma menopauze. Nastaju kao posljedica naglog širenja krvnih žila zbog prekomjerne aktivnosti vegetativnog živčanog sustava uslijed pada estrogena. Osim valunga, peri-i postmenopauzalno razdoblje obilježavaju i drugi simptomi: glavobolje i migrene, česta buđenja i noćna preznojavanja, promjene raspoloženja, promjena metabolizma, glad, inkontinencija, atrofija genitalnog područja, malaksalost i tjelesne promjene koje se nastavljaju psihofizičkim stanjem karakterističnim za starenje.

Kako ublažiti valunge prirodnim putem?

Valunge pojačavaju alkohol, kofein, pušenje, stres, začinjena hrana, obilni obroci, uska odjeća, odjeća izrađena od umjetnih materijala i visoke temperature. Smanjuju ih boravak u rashlađenim i klimatiziranim prostorijama, nošenje šire odjeće od pamuka i slojevito oblačenje. Stoga je prirodan savjet da je nužno promijeniti način prehrane i uvesti više manjih obroka dnevno, pri čemu treba izbjegavati tešku hranu, začinjenu hranu, alkohol, kavu i cigarete.

Tehnika opuštanja za smanjenje valova vrućine obuhvaćaju ritam disanja ili druge programe treninga disanja kao jednu od nekoliko komponenti liječenja koji su testirani na zdravim ženama u peri- i postmenopauzi, te u žena liječenih od raka dojke. Općenito, rezultati su bili povoljni. U 7 nekontroliranih studija, valunzi su uspješno smanjeni hipnozom koja je uključivala duboko opuštanje i sugestije o hladnoći, smanjenju stresa temeljenom na promjeni pozornosti, kognitivno-bihevioralnim intervencijama na temelju relaksacije ili relaksaciji povezana s jogom.

Slično tomu, u 12 od 13 kontroliranih studija, valunzi su smanjene s progresivnim opuštanjem mišića, sporom dubokim disanjem, sporom dubokim disanjem s kognitivno-bihevioralnom terapijom, opuštanjem uz svijest o disanju, kombinaciji progresivnog opuštanja mišića, relaksacijom samo za otpuštanje, kontroliranim opuštanje, diferencijalnom relaksacijom, brzim opuštanjem, opuštanjem u kombinaciji s edukacijom i lijekovima, hipnozom s dubokim opuštanjem ili smanjenjem stresa na temelju pažnje. Iako su ove studije obećavajuće, intervencije su složene i dugotrajne.

Tjelovježba

Redovita tjelovježba može smanjiti učestalost i jačinu navala vrućine, i ublažiti promjene raspoloženja i potištenosti prirodnim podizanjem koncentracije serotonina i endorfina u mozgu. Najbolji rezultati postižu se započinjanjem s redovitim tjelesnim aktivnostima još prije nastupa menopauze, u netreniranih osoba početak tjelovježbi u ovo vrijeme može izazvati navale vrućine. 

Aerobna tjelovježba može poboljšati psihološko zdravlje i kvalitetu života u žena koje imaju vazomotorne simptome. Osim toga, nekoliko randomiziranih kontroliranih ispitivanja žena srednje dobi / žene u menopauzi otkrilo je da aerobna tjelovježba može rezultirati značajnim poboljšanjima nekoliko uobičajenih simptoma povezanih s menopauzom (npr. raspoloženje, zdravstvena kvaliteta života i nesanica) u odnosu na žene koje ne vježbaju. Niski intenzitet vježbanja kao što je joga može biti koristan u smanjenju vazomotornih simptoma i poboljšanju psihološke dobrobiti kod žena u menopauzi.

Nisu sve vrste tjelesne aktivnosti dovele do poboljšanja simptoma. Rijetke vježbe s visokim učinkom zapravo mogu pogoršati simptome. Čini se da je najbolji oblici aktivnosti redovita kontinuirana aerobna tjelovježba kao što su brzo hodanje, plivanje, vožnja bicikla ili trčanje. Redovita tjelovježba ne samo da smanjuje intenzitet i učestalost menopauzalnih tegoba, već je i u izravnoj negativnoj vezi s nastankom raka dojke, raka jajnika i raka sluznice maternice. 

Aromaterapija

Korištenje alternativnih ili komplementarnih terapija koje mogu poboljšati menopauzalne simptome uz minimalne nuspojave čini se neophodnim, jedan od tih tretmana je masaža otopinama i aromatičnim eteričnim uljima ili aromaterapija. Tijekom aromaterapije, esencijalna ulja se apsorbiraju kroz kožu ili inhaliraju kroz nos tijekom masaže i nakon ulaska u krvotok preko živčanog sustava, ispoljavaju svoj učinak. Među esencijalnim uljima u prirodi, lavanda, ruža, slatka naranča i geranium djeluju protiv anksioznosti i antidepresije.

Geranium, Pelargonium graveolens, je zeljasta biljka s eteričnim uljem izvađenim iz listova. Stimulira koru nadbubrežne žlijezde i koristi se kod bolesti kod kojih je potrebna hormonska ravnoteža. Hur i sur. istraživala je učinke aromaterapijske masaže na menopauzalne simptome i pokazala da aromaterapijska masaža ima pozitivan učinak na vazomotorne simptome, mijalgiju i artralgiju, ali je njezin učinak na simptome kao što su valunzi i depresija kontroverzni i potrebno ih je dodatno proučavati. Taavoni i sur. istražio je učinak aromaterapijske masaže na fiziološke simptome menopauze i pokazao da je aromaterapijska masaža učinkovita kod simptoma kao što su fizički umor, razdražljivost, tjeskoba i depresivno raspoloženje.

Druge studije su također istraživale anksioznost, bol i san pacijenata, ali nijedna studija nije procijenila učinak aromaterapijske masaže posebno na depresiju u menopauzalnih žena. Nadalje, Kuriyama i sur. ispitali su učinak aromaterapijske masaže na depresiju i predložili daljnje studije u tom pogledu. Komplementarne terapije, kao što su masaža i aromaterapija, poznate su kao nisko-rizične, isplative, jednostavne i s malo nuspojava.

Refleksologija

Komplementarne terapije kao što su joga, tehnike opuštanja, refleksologija itd. pokazale su se učinkovitim u rješavanju različitih problema i poboljšanju kvalitete života. Jedna takva komplementarna terapija je refleksologija stopala. Refleksologija stopala temelji se na načelu da je stopalo poput karte tijela: podijeljeno u deset refleksnih zona koje čine zrcalnu sliku tijela. Svaka zona refleksa odgovara dijelu tijela. Specifična manipulacija i pritisak refleksnih točaka smanjuje i eliminira blokade u odgovarajućim žlijezdama ili organima, te stoga vraća zdravu ravnotežu.

Randomizirano kontrolirano ispitivanje refleksologije za menopauzalne simptome provedeno je 2002. godine na uzorku od 76 žena, a ishod je mjeren pomoću Upitnika o zdravlju žena, kao i vizualne analogne ljestvice za mjerenje ozbiljnosti i učestalosti naleta valunga i noćnog znojenja. Rezultati su pokazali da su prosječne vrijednosti anksioznosti dvostruko smanjene u skupini žena koje su koristile refleksologiju u usporedbi s kontrolnom skupinom.

Srednje vrijednosti za depresiju smanjile su se za 54% u skupini refleksologije u usporedbi s kontrolnom skupinom. Slično smanjenje zabilježeno je za valunge i noćno znojenje. Stoga se može zaključiti da je refleksologija stopala bila učinkovita u liječenju fizičkih simptoma tijekom menopauzalne tranzicije.

Ajurveda

Suvremena znanost smatra da je starenje postupno biološko narušavanje normalnih funkcija, vjerojatno kao posljedica promjena u stanicama i strukturnim komponentama koje posljedično imaju izravan utjecaj na funkcionalnu sposobnost organa i biološke simptome. Ayurveda podrazumijeva starenje kao starost / Vradhhavastha ili degeneraciju / Jirna, što je obilježeno propadanjem / Kshayom. Cilj Ayurvede je ostvariti fizičko, mentalno, društveno i duhovno blagostanje usvajanjem preventivnih i promotivnih pristupa, kao i liječenjem bolesti holističkim pristupom.

Menopauzalni sindrom ne spominje se kao bolest u ayurvedskoj literaturi, razlog tome može biti što su žene u to vrijeme pripadale društvu koje je imalo Ayurvedu za zdravstven standard. Ulazile su u  starost kao pravovremeno starenje / Kalaja Vridhhavastha, a menopauza / Rajonivritti  koja se javljala u dobi od 50 godina prolazila je beznačajno. Prema suvremenoj medicinskoj znanosti, ovaj fiziološki prijelaz iz reproduktivnog u poslijereproduktivni život povezan je s padom razine estrogena.

Iako su sve tri Dosha (Vata, Pitta i Kapha) uvijek prisutne u tijelu, njihova relativna prevaga mijenja se u različitim uvjetima i dobi. Prema temeljnim načelima Ayurvede, Kapha je dominantna Dosha u djetinjstvu, Pitta tijekom odrasle dobi i Vata u starosti. Prijelaz u menopauzu predstavlja razdoblje dinamične promjene iz srednjih godina u starost. Ovaj prijelaz iz Pitta dominacije u Vata dominaciju uzrokuje većinu menopauzalnih simptoma za Pittu je više nalik na metaboličke aktivnosti dok Vata ima aktivnu ulogu u degeneraciji. Nastala neravnoteža Doshe tijekom tog prijelaza i masno tkivo /  Kshaya od Medo Dhatu mogu biti uzrok valunzima, prekomjernom znojenju; dok Rasa Dhatu Kshaya može uzrokovati poremećaj spavanja, razdražljivost, suhoću vagine itd. koji su najčešći simptomi povezani s menopauzom.

Dvije glavne komponente koje treba riješiti u žena koje imaju probleme tijekom menopauze su napredovanje dobi i srodne promjene i simptomi menopauze. Intelektualno usvajanje prikladnih mogućnosti liječenja koje uključuje planirano korištenje višestrukih varijabli prema individualnim potrebama je najbolji pristup za njegovo liječenje. Starenje, iako smatrano promjenama kojima se ne može oduprijeti / Nishpratikriya, znanstveno je proučavano u Ayurvedi. Naglašavajući životni vijek / Ayu, terapeutici / chikitsa se nazivaju stabilizatori starosti / Vaya Sthapana.

Spoznaje o Ayurvedi / Ayurveda Avatarana  nastale su čovječanstva da živi duži zdrav i sretan život / Dirgha Hitakara i Sukhakara Ayu. Preporučuje se suzbijanje starenja i srodne promjene korištenjem starosnih stabilizatora / Vayasthapak lijekova, pomlađivanje starog tijela vitalizatorima / Jeevneeya i rješenje problema povezanih sa starnjem procesima i formulacijama za pomlađšivanje / Jarachikitsa tj. Rasayana Chikitsa. Za menopauzalne simptome koji se javljaju zbog neuravnoteženosti u statusu Dosha može se koristiti širok raspon opcija. Ovaj pristup trebao bi započeti s otkrivanjem potencijalnih simptoma na individualnoj razini. Za žene koje se suočavaju s depresijom, koje mogu ili ne moraju biti izravno povezane s menopauzom, potrebe za liječenjem su prilično različite od žena koje nemaju takav problem, ali se suočavaju s vrućim treptajima. Zbog te visoke individualne varijabilnosti postoji potreba za razvojem smjernica koje se mogu prilagoditi pojedincu, a ne samo na temelju profila rizika i simptoma. Budući da demografski faktori, životni stil i zdravstveni čimbenici imaju značajan utjecaj na ishod bolesti, simptomatsko liječenje simptoma menopauze treba rješavati na individualnoj razini.

Budući da postoji prirodna supresija vata doshe s uzlaznom dobi, važno je izbjegavati provokativne uzroke Vata doshe kao preventivne mjere. Pretjerana i pojedinačna upotreba Amle, Lavane, Katu, Tikte i Kashaya rase u prehrani, spavanje po danu / Diva Swap  i budnost tijekom noći / Ratri Jagaran, svakodnevni koitus bez  afrodizijaka / Vaajikarane, pretjerano konzumiranje alkohola i prekomjerni fizički rad treba izbjegavati.

Fitohormoni

Fitohormoni / fitoestrogeni i fitoprogesreoni su biljni sastojci koji mogu utjecati na lučenje hormona ili polučiti slične fiziološke učinke, pri čemu ne nadomještaju nedostatak hormona. Pojavljuju se u više od 300 biljaka, u 16 različitih vrsta, a po kemizmu su vrlo različiti. Do sada ih je otkriveno dvadesetak fitoestrogena, a najispitivaniji su izoflavoni i lignani. Djelovanje fitoestrogena može biti estrogeno ili antiestrogeno, ovisno o količini estrogena u organizmu. 

Fitoestrogeni se vezuju za estrogenski receptor i izazivaju estrogensku reakciju, koja je oko tisuću puta manja od reakcije koju izaziva pravi estrogen. Zaposijedanjem estrogenskih receptora, ove tvari ne dopuštaju prirodnom estrogenu da se vezuje za svoje receptore, pa je u reproduktivnoj fazi života uporaba ovih tvari zapravo antiestrogenska terapija. 

Ako se ove biljke ili njihovi preparati koriste u postmenopauzalnom razdoblju, kada je vrlo mala razina estrogena, tada je i ovaj mali estrogenski učinak blagotvoran i olakšava menopauzalne tegobe. Tijekom reproduktivne faze, antiestrogenski učinak koji posjeduju neke biljke kao što su vrkuta, stolisnik, konopljika i patuljasta palma, može biti od pomoći kod estrogen-ovisnih oboljenja prije svega endometrioze i mioma. Kod jakih krvarenja u reproduktivnoj dobi od pomoći može biti rusomača. 

Fitoprogesteroni, najčešće u obliku 2% progesteronske kreme koja se nanosi na kožu jedanput na dan 1/4 do 1/2 čajne žličice tijekom zadnja dva do tri tjedna svakog mjeseca preporučuje se kod simptoma koji ukazuju na prevagu estrogena, već nakon 35. godine života. To su prije svega tegobe u okviru premenstrualnog sindroma, mastopatije i promjena u duljini ciklusa. 

Kod intenzivnijih tegoba uporedo s ovom terapijom savjetuje se povećati unos fitoestrogena bilo putem prehrane ili odgovarajućih biljnih pripravaka. Konzumiranje 50 g sojinih bjelančevina na dan (soja, tofu, tempeh) zbog visokog sadržaja fitoestrogena i izoflavona smanjuje navale vrućine. Ostale namirnice bogate fitoestrogenima su indijski oraščić, kikiriki, zobene pahuljice, kukuruz, pšenica, jabuke i bademi. Dobra alternativna mogućnost je i uporaba homeopatskog pripravka cimicifuge racemosa.

Znanstvena istraživanja i sustavni pregled literature iz 2014. godine, sveukupno 43 kliničke studije i 4.084 ispitanice s napadajima vrućine koje su bile blizu menopauze ili u menopauzi i koristile fitoestrogene pokazala su blago smanjenje napadaja vrućine i noćnog znojenja uz liječenje fitoestrogenima u nekim slučajevima. Čini se da ekstrakti koji sadrže visoku razinu genisteina smanjuju broj dnevnih valunga te bi ih trebalo dalje istražiti. Sve u svemu nema naznaka da bi neke druge vrste fitoestrogena djelovale bolje nego izostanak ikakvog liječenja. Nisu pronađeni dokazi o štetnim učincima na sluznicu maternice, stimulaciju vagine ili drugi štetni učinci nakon kratkoročne uporabe fitoestrogena.

Bioidentični hormoni

Bioidentični hormoni su tvari čija je kemijska struktura identična hormonima proizvedenim u našem tijelu. Najpoznatiji bioidentični hormon je inzulin, hormon gušterače koji regulira razinu šećera u krvi, čiji nedostatak izaziva šećernu bolest. Bioidentični hormoni koji se koriste za ublažavanje menopauzalnih tegoba dobiveni su iz biljne osnove,  betasitosterola ili diosgenina, Svojom prostornom strukturom u potpunosti odgovaraju ženskim spolnim hormonima, čije djelovanje oponašaju. Njihov kemijski sastav je istovjetan hormonima proizvedenim u našem tijelu, i ne sadrže nikakove dodatne farmaceutske "vrijednosti", odnosno kemijske izmjene.

Mnoge žene su se odlučile za bioidentične hormone na temelju pretpostavke da su manje škodljivi od drugih oblika hormonskog nadomjesnog liječenja. Kako njihova učinkovitost i sigurnost u usporedbi s hormonskim nadomjesnim liječenjem nije ispitana, 2016. godine je učinjen pregled literature kojim su bile obuhvaćene 23  randomizirane kontrolirane studije koje su provedene do srpnja 2015. Tri studije su uključile 5,779 žena u perimenopauzi koje su imale valunge. Većina studija) je uključila samo one žene koje su imale srednje do jake valunge, a noćno znojenje nije ispitano niti u jednoj studiji.

Bioidentični hormoni učinkovitije smanjuju učestalosti jačih valunga u perimenopauzalnih žena u odnosu na placebo, pri čemu su češće nuspojave kao glavobolja, vaginalno krvarenje, bolne dojke i kožne reakcije kod primjene bioidentičnih hormona. Više doze bioidentičnih hormona mogle bi biti učinkovitije, ali s većim rizikom nuspojava.

Za sada nema dokaza o dugoročnoj sigurnosti bioidentičnih hormona, tj. infarkta, moždanog udara ili karcinoma dojke. Sve žene koje imaju maternicu i uzimaju neki oblik estrogena također moraju uzimati i progestogen, budući da sam estrogen uzrokuje hiperplaziju endometrija. Istraživanje je zaključeno da su studije rađene pristrano, da je medicinska evidencija niskog do srednjeg kvaliteta, i da još uvijek nema kvalitetnih dokaza o razlici između učinka bioidentičnih hormona i hormonskog nadomjesnog liječenja.

dr. Vesna Harni