Osteoporoza

Osteoporoza je bolest koštanog tkiva koju karakterizira gubitak koštane mase – organskog i mineralnog dijela kosti, koštana pregradnja i demineralizacija, pri čemu je mikroarhitektura koštanog tkiva teško oštećena, što rezultira povećanjem krhkosti i lomljivosti kostiju. Spada u jednu od pet najčešćih kroničnih bolesti, a 80% svih oboljelih čine žene. Računa se da je širom svijeta oko 200 milijuna ljudi pogođeno osteoporozom, s oko 2.5 milijuna prijeloma kostiju godišnje, od toga 250.000 prijeloma vrata bedrene kosti i 500.000 prijeloma kralježaka. Drugim riječima, kod 18% svih žena starijih od 60 godina za očekivati je prijelom kralješka, i kod 15% svih žena starijih od 50 godina prijelom vrata bedrene kosti.

Kost je građena od koštane tvari i koštanih stanica. Koštana tvar organizirana je u obliku mreže koju čine međusobno isprepletene elastične niti kolagenih vlakana. U tu mrežu integrirani su mineralni spojevi kalcija i fosfora. Mineralni spojevi kosti daju čvrstoću i otpornost prema mehaničkom opterećenju, dok elastična mreža koštane tvari upija i amortizira tlačne sile koje djeluju na kost. Koštane stanice odgovorne za proizvodnju kolagenih vlakana elastične mreže koštane tvari nazivaju se osteoblasti, dok su osteoklasti stanice koje tu mrežu razgrađuju i uklanjaju dotrajale dijelove koštane tvari stvarajući prostor osteoblastima za stvaranje nove i pregradnju koštane tvari. Ravnoteža između dvije vrste stanica važna je za regeneraciju i pregradnju kosti, koja je iznimno živ i dinamičan organ u kojem se neprekidno odvijaju procesi izgranje i razgradnju, a čiji je omjer odgovoran na količinu i kakvoću koštane mase.

Koštana masa se izgrađuje u mladosti i tijekom spolne zrelosti, ustaljuje se oko tridesete godine, a nakon četrdesete se postupno gubi (do 1% godišnje). Količina koštane mase zbroj je različitih čimbenika kao što su tjelesna aktivnost, prehrana, bolesti i uzimanje lijekova. Prema etiologiji razlikuju se primarna osteoporoza (postmenopauzalna, senilna i juvenilna osteoporoza) kao i sekundarna osteoporoza. U sekundarne osteoporoze ubraja se osteoporoza nastala kod sljedećih bolesti i stanja: hipogonadizam, krvne bolesti i malignomi, endokrine bolesti, nasljedne bolesti, bolesti probavnog sustava i prehrana, reumatske bolesti i ostala stanja i bolesti. Niti jedan simptom i niti jedan dijagnostički test nisu specifični za osteoporozu, pa je u diferencijalnoj dijagnozi male koštane mase neophodno isključivati bolesti po grupama.

Postmenopauzalna osteoporoza

Postmenopauzalna osteoporoza je jedna od najčešćih i veoma onesposobljavajućih bolesti žena. Istraživanja pokazuju da se u postmenopauzi gubi 2 – 5% koštane mase tijekom prvih pet godina od gubitka mjesečnice. Zapanjujući podaci su da žene gube čak 50% koštane mase još prije menopauze, čak 6 – 18% žena u dobi od 25 do 34 godine ima izrazito nisku koštanu gustoću. Postoje dva osnovna oblika ove bolesti. Prvi oblik bolesti javlja se kod žena oko pedesete godine, s nastupanjem menopauze. Posljedica je sniženja razine estrogena, pri čemu osteoklasti nastavljaju razgradnju kosti, dok osteoblasti nisu u mogučnosti potpuno obnoviti kost, kao što je u normalnim okolnostima slučaj. Drugi oblik osteoporoze je senilna osteoporoza koja se javlja oko sedamdesete godine kao posljedica slabijeg metabolizma kalcija u starijoj životnoj dobi.

Gotovo svaka četvrta žena starija od šezdeset godina boluje od osteoporoze. Žene s prijevremenom ili kirurškom menopauzom, kod kojih su jajnici odstranjeni prije 45-te godine života su podložnije obolijevanju. Rizik osteoporoze povisuju nježna tjelesna građa i nizak rast, neuravnotežen menstrualni ciklus tijekom reproduktivne faze, anoreksija, fluoriranje vode, alkoholizam i pušenje. Osteoporozu potiču ne samo nedostatak tjelovježbe, pušenje i uživanje kofeina, već i prehrana temeljena na velikoj količini rafiniranih ugljikohidrata, manjak kalcija, magnezija, bora, vitamina D3, kao i depresija. Prvi znakovi bolesti su značajan gubitak u tjelesnoj visini i pogrbljeno držanje, bol u leđima, sklonost prijelomima (i to u području kuka, ručnog zgloba i kralješnice). Simptomi se javljaju tek kod pojave prijeloma, pa je osteoporoza najvećim dijelom asimptomatska bolest.

Klinički pregled omogućuje usmjeravanje dijagnostičkih postupaka i ukazuje na prisustvo drugih bolesti s nepovoljnim učinkom na koštani sustav. Osim kliničkog pregleda u dijagnostici se koriste laboratorijski parametri (krvne pretrage, kalcij, fosfor, AP, kreatinin, gamaGT, hormonske pretrage: TSH, FSH, LH, E2, PTH, vit. D3 i biokemijski markeri koštanog metabolizma), rendgensko slikanje, kao i denzitometrija. Najvažniji parametar kod denzitometrije je T-Score: broj standardnih odstupanja nalaza koštane gustoće od maksimalne koštane mase (PBM - Peak Bone Mass). Na osnovu T-Scora razlikuju se četiri stadija osteoporoze:

Osteopenija - smanjena koštana gustoća: T Score= -1.0 do -2.5, nema prijeloma,
Osteoporoza: T-Score= -2.5, nema prijeloma,
Manifestna osteoporoza: snižena gustoća kostiju, 1 - 3 prijeloma kralježaka bez adekvatne traume,
Uznapredovala osteoporoza: snižena gustoća kostiju, mnogobrojni prijelomi kralježaka, ali i ekstraspinalni prijelomi.

Pažljivo uzeta anamneza omogućuje otkrivanje bolesti i lijekova koji doprinose gubitku koštane mase: glukokortikoidi, antikonvulzivi, litij, hormoni štitnjače, citostatici, GnRH agonisti, heparin. Neke od životnih navika od velikog značenja za zdravlje koštanog sustava su pušenje, uporaba alkohola, uživanje kofeina, nedostatak tjelesne aktivnosti, česte dijete, nezdrava prehrana. Ipak, gubitak koštane mase zbog nedostatka estrogena u menopauzi je najčešći razlog osteoporoze u starosti.

Prijelomi kostiju, osobito u starijoj životnoj dobi ostavljaju značajne posljedice. Velikom broju pacijenata je neophodno dugotrajno stacionarno ili ambulantno liječenje. Najčešći razlog bolova u predjelu leđa i križa su osteoporotičke deformacije kralježnice. Nije za zanemariti niti smrtni ishod kod oko 20% pacijentica s prijelomom bedrene kosti.

1. Voditi zdrav način života

Usvojite zdrav način prehrane (izbjegavajte brzo spremljenu i masnu hranu, gazirana pića…)
Prestanite pušiti
Ograničite unos alkohola na dva pića dnevno
Smanjite unos kave do dvije šalice dnevno
Smanjite unos soli

2. Redovna tjelovježba

Vježbajte svakodnevno ili barem 5 dana u tjednu, u prosjeku 30 minuta dnevno, umjerenog intenziteta. Neke vježbe može biti potrebno mijenjati za one osobe koje imaju umjeren ili visok rizik od prijeloma, uključujući i one s prijelomima kralježnice.

Pratite sveobuhvatni program vježbanja uključujući:

Vježbe opterećenja
Vježbe jačanja mišića
Vježbe uspravnog držanja
Vježbe održavanja ravnoteže
Vježbe istezanja

3. Izlaganje suncu

Najveća količina vitamina D se stvara u koži pod utjecajem sunčeve svjetlosti. Kratko izlaganje sunčevim zrakama bez upotrebe zaštitnih sredstava (10 minuta, dva puta dnevno) tijekom cijelog ljeta osigurat će dovoljnu količinu vitamina D za cijelu godinu.

4. Unos dovoljnih količina kalcija i vitamina D

Kalcij je važan za održavanje čvrstoće kostiju. Nalazi se u brojnim različitim namirnicama, uključujući mliječne proizvode, lisnato zeleno povrće, suho voće i tofu. Vitamin D je također važan za zdrave kosti i zube, jer pomaže u apsorpciji kalcija. Vitamin D se može naći u jajima, mlijeku i masnoj ribi.